Život i zdravlje

Naučnici tvrde

Đikić: Bez cjepiva nikada nećemo suzbiti koronu

04/05/2020

Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani ustvrdila je kako su nerealna očekivanja da se društvo može radikalnije mijenjati nakon ove pandemije

O univerzitetskoj nastavi, istraživanju i nauke za pandemije te svijetu nakon nje govorilo se u ponedjeljak na online konferenciji članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, a naučnik Ivan Đikić ustvrdio je kako se bez cjepiva neće suzbiti virus.

Naziv konferencije bio je “Visoko obrazovanje i znanost u doba ‘nove normalnosti'”, a sudjelovali su članovi savjeta, ugledni naučnici sa univerziteta i instituta u Evropi i SAD-u – Ivan Đikić, Željko Ivezić, Aleksandra Kanjuo Mrčela, Danica Kragić, Igor Mezić, Vedran Mimica, Nenad Mišćević, Dražen Prelec i Igor Žutić, javila je Hina.

U uvodnom dijelu je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je pandemija koronavirusa donijela novi odnos prema stručnjacima i naučnicima te veće povjerenje u nauku, u okvirima sve snažnijeg zamaha pseudoznanosti i ekpiticizma.

Među pozitivnim efektima je i porast solidarnosti i ljubaznosti među ljudima te njihove povezanosti, ocijenila je. Ali, navela je rektorica, ujedno pada naučna aktivnost i slabi povezanost univerziteta s privredom i javnošću, a očekuju se i finansijski rezovi.

Đikić je ustvrdio da se bez učinkovitog cjepiva neće moći suzbiti koronavirus, a da se takvo cjepivo ne može očekivati u razdoblju kraćem od godinu dana.

Prenio je iskustva djelovanja u okolnostima pandemije sa Univerziteta Goethe u Frankfurtu, kazavši da je samo deset posto naučnika nastavilo s aktivnim radom u laboratorijima i to oni koji su se izravno bavili pitanjima koronavirusa.

Uprkos tome, rezultat su dva vrijedna naučna rada koji će se uskoro predstaviti u uglednim naučnim časopisima, rekao je.

Željko Ivezić sa Univerziteta u Washingtonu osvrnuo se na nadomjestak sastanaka i skupova s komunikacijom pomoću IT tehnologija.

Ocijenio je da online komunikacija može znatno pomoći, ali da se ne može u potpunosti zamijeniti izravna komunikacija profesora sa studentima, ali i studenata međusobno. Nedostaje niz elemenata komunikacije uživo, rekao je.

Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani ustvrdila je kako su nerealna očekivanja da se društvo može radikalnije mijenjati nakon ove pandemije.

Društveni sistem prije nje, kojeg karakterizira veliko iskorištavanje iz centara moći i ogromna društvena nejednakost u svijetu, građen je jako dugo i ne može se bitno promijeniti, kazala je.

Pokazalo se da je nastava na daljinu moguća i da može biti uspješna, a to se prije ove situacije ispitivalo i pokušavalo uvesti, rekao je Igor Mezić s kalifornijskog Univerziteta u Santa Barbari.

To, ističe, otvara mogućnost decentalizacije obrazovanja i dostupnost onima koji se do sad nisu mogli školovati na prestižnim ustanovama.

Međunarodni načni savjet osnovan je temeljem odluke Senata kao savjetodavno tijelo uprave i Savjeta za znanost Sveučilišta u Rijeci za pitanja znanstvene djelatnosti te razvoja strategija i politika u tom području.

U Savjet su imenovani ugledni naučnici koji na temelju iskustva i praksi uglednih znanstvenih institucija svojim savjetima i aktivnostima mogu doprinijeti razvoju Univerziteta.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.