Život i zdravlje

Anders Tegnell

Glavni švedski epidemiolog: Odjednom je pao broj oboljelih, ne znam šta se dogodilo

11/08/2020

Tegnell ne očekuje da će Švedsku pogoditi drugi val pandemije, barem ne u razmjerama koje su viđene u aprilu i maju

Brzo pronalaženje i izoliranje novih slučajeva zaraze koronavirusom putem testiranja i praćenja kontakata bit će ključ uspjeha ili neuspjeha u sljedećoj fazi pandemije.

Kazao je to glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell u intervjuu za The Local.

– Kad uđemo u drugu fazu, ključno će biti brzo pronalaženje potencijalnih novih žarišta – rekao je Tegnell.

Od marta je postalo jasno da se virus širi ili slučajnim uzorkom ili putem žarišta zbog čega je važno da se ta žarišta što prije identificiraju i saniraju.

To znači da je veoma važno imati brze testove i da se kontakti zaraženih moraju brzo pronaći kako bi se doznalo razvija li se negdje žarište, kaže Tegnell.

Uspjela strategija

Tegnellov poziv za što većim brojem testiranja uslijedio je nakon dramatičnog smanjenja obavljenih testova u Švedskoj u posljednjih nekoliko sedmica od čak 34 posto.

U isto vrijeme, Agencija za javno zdravlje Švedske 20. jula je objavila da bi u budućnosti i sami zaraženi Šveđani mogli pomoći u pronalaženju svojih kontakata, umjesto da to rade zdravstveni radnici ili epidemiolozi.

Tegnell kaže i kako su prekretnica bile tri sedmice u julu tokom kojih je on bio na godišnjem odmoru.

– Kad sam otišao, bili smo na tom svojevrsnom platou. No, tokom te tri sedmice, počeo je rapidni pad broja novozaraženih. A zašto se to dogodilo baš tada i zašto je to bilo tako naglo i brzo, teško nam je potpuno shvatiti – dodao je Tegnell.

Kazao je i kako mu se čini da nagli pad broja zaraženih nije povezan sa ljetnim praznicima ili mjerama koje su provodili zdravstveni radnici.

– Bilo je to nakon završetka škole i negdje na polovini godišnjih odmora većine Šveđana. Vjerujemo da je to na neki način povezano s povećanim brojem imunih ljudi u populaciji, no koliko je to značajno, zapravo ne znamo – kazao je Tegnell.

Švedska je krajem maja imala na svijetu najveći broj umrlih u odnosu na broj stanovnika u sedmodnevnom prosjeku.

Od tada, sedmodnevna stopa umrlih pala je sa šest na samo 0,28 slučajeva na milion stanovnika, pokazuju podaci na OurWorldInData.

Prema najnovijim podacima, do sada je korona u Švedskoj odnijela 5.763 života, gotovo pet puta više nego u Danskoj, Norveškoj i Finskoj zajedno.

No, Tegnell tvrdi da je veliki pad broja zaraženih u julu pokazao da je švedska strategija, koja ne uključuje potpuno zatvaranje privrede, na neki način uspjela.

Istovremeno, porast broja slučajeva u drugim evropskim državama dovodi u pitanje hoće li one biti u stanju držati te brojke na niskim nivoima kao što su bile tokom lockdowna.

– Podaci u Švedskoj pokazuju da možete doći do rapidnog pada broja zaraženih i bez lockdowna. Kakva će situacija biti dugoročno, još ne znamo, mislim da je sada sve još neizvjesnije nego što je bilo prije – kaže Tegnell koji se pohvalio da je, nakon početne katastrofalne greške s preblagim mjerama u domovima za starije, situacija u tim ustanovama puno bolja.

– Gotovo da nemamo novih slučajeva u domovima, a to smo postigli i puno prije ovog znatnog pada novozaraženih tako da je to dokaz da je moguće, čak i u provedbi strategije poput naše, u velikoj mjeri držati virus izvan domova – izjavio je.

Tegnell ne očekuje da će Švedsku pogoditi drugi val pandemije, barem ne u razmjerama koje su viđene u aprilu i maju.

– Čini mi se da će najvjerovatniji scenarij biti da će se virus širiti među populacijom, ali nižim intenzitetom, nadam se nižim nego što je to sad slučaj. Ali opet, uvijek postoji rizik od izbijanja žarišta. Ne vjerujem da ćemo imati baš velika žarišta, ali vjerovatno će biti nekih klastera koje sada vidimo i u drugim državama. Stoga mislim da je vrlo važno da sve naše regije budu dobro pripremljene za brzu identifikaciju i sanaciju tih žarišta kako se zaraza ne bi dalje širila – pojasnio je i dodao da bi u takvim situacijama eventualno strože mjere bile uvođene isključivo na lokalnim nivoima, nikako ne na nivou čitave Švedske.

– Mislim da će lokalne mjere biti budućnost u mnogim državama. S obzirom na to da smo do sada ustanovili da je ova zaraza prilično lokalnog karaktera, nema puno smisla uvoditi u takvim situacijama restrikcije koje bi utjecale na cijelu državu – istakao je.

Ipak, do daljnjega ne misli ukidati zabranu okupljanja više od 50 osoba kao ni zabranu svih posjeta u domovima za starije.

Kaže da mu je cilj na snazi držati mjere koje mogu opstati sve do kraja pandemije, a ne stalno mijenjati pravila jer to, navodi, samo stvara bespotrebnu pometnju.

Sumnjiv uzorak

Osvrnuo se i na rezultate istraživanja Karolinska instituta objavljenog krajem juna koji pokazuju da bi broj ljudi koji su preboljeli koronavirus možda mogao biti i dva puta veći od broja onih koji su bili pozitivni na testiranju na antitijela, s tezom da su oni bez antitijela razvili imunitet putem T-ćelija.

Njemu je sumnjiv uzorak koji je korišten u tom istraživanju, kaže da nije bio dovoljno reprezentativan.

– Čini mi se da je problem pronaći dobar uzorak u populaciji jer imate dramatično različite nivoe stečenog imuniteta kod različitih dobnih grupa ili u različitim dijelovima Stockholma… Tako da kod jedne grupe pronađete 4-5 posto, a kod druge 25 posto ljudi s nekom formom imuniteta. Činjenica da nismo u stanju doznati pravo stanje imuniteta u populaciji meni predstavlja sve veću frustraciju – ističe Tegnell.

Dodaje i da, ako pad epidemijske krivulje u julu reflektira porast imuniteta, a ne neki drugi, zasad neidentificirani faktor, onda bi to značilo da je Švedska postigla značajno veći nivo imuniteta.

– Podaci još nisu dovoljno pouzdani, ali to bi značilo da imamo negdje između 20 i 30 posto imunih, na nekim područjima možda i malo više, ali to je samo moje nagađanje – zaključio je Tegnell.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.