Jednostavni trikovi kako otkriti lažljivca
Psiholozi su saglasni da male “bijele” laži koje svakodnevno izgovaramo ili čujemo poput “sjajno ti stoje te pantalone” ili “nisam vidio tvoju poruku” nisu ništa strašno.
Međutim, ozbiljne laži koje crpe i narušavaju naše emocije ili povjerenje nisu bezazlene. U nastavku pročitajte znakove po kojima možete prepoznati da li vas laže neka osoba.
Obmanjujuće zadovoljstvo
Uvriježeno je mišljenje da zahvaljujući mikroekspresijama možemo da otkrijemo da li nas laže neko. To su kratki izrazi lica koji otkrivaju namjerno prikrivenu emociju. Međutim, suzbijanje emocije ne znači nužno da neko laže – možda samo prikriva tjeskobu u neprijatnim situacijama ili skriva šok.
Kada osoba zaista izgovara laž, na licu će joj se pojaviti izraz koji se naziva “obmanjujuće zadovoljstvo”. Popraćen je smiješkom ili uzbuđenim vrpoljenjem koje je rezultat iščekivanja uspješne laži. Takva laž stvara osjećaj uzbuđenja u osobi koja je izgovara.
Skretanje pogleda
Prekidanje kontakta očima je još jedan znak laganja. Lažljivci znaju da rade nešto pogrešno i zato prekidanjem kontakta očima umanjuje osjećaj krivice. Laganje zahtjeva puno kognitivne i emotivne energije, pa simultano držanje kontakta očima izaziva preopterećenje i tjera ih da skrenu pogled.
Naravno, treba razlikovati bezazleno skretanje pogleda usred razgovora i ovo uzrokovano lažima – potonje je naglo i mnogo češće od običnog prekida kontakta očima.
Neusklađeni gestovi
Riječi su laži, ali tijelo govori istinu. Ako vas poslodavac uvjerava da će vam sutra isplatiti platu, ali pritom sliježe ramenima, tada znate da ćete platu ipak čekati malo duže.
Priča u strogom hronološkom redu
Kada lažljivci pokušavaju da vam prodaju priču, ona je obično uvježbana od početka do kraja prema hronološkom redoslijedu. Ako vam se čini da slušate laži, iskoristite jedan jednostavan trik koji može da vam pomogne da uvidite da li ste u pravu.
Ubacite se u razgovor s pitanjem koje će poremetiti hronološki slijed događaja: “Aha, kažeš da si ga tada vidio u autu, a što se ono dogodilo prije toga?” To bi moglo da poremeti tok misli lažljivcu koji nije spreman na popunjavanje rupa u svojoj priči.
Prekomjerna upotreba formalnih riječi u neformalnim situacijama
Kada neko koristi 50 riječi tamo gdje je dovoljno samo 10, možda pokušava da kompenzuje svoju laž. “U svjetlu date situacije može se kategorički tvrditi da nikada nisam i nikada neću uzeti tvoj ručak iz zajedničkog kancelarijskog frižidera”, umjesto jednostavnog “nisam pojeo tvoj ručak” znak je da možda ipak sumnjičite pravog krivca za ukradeni ručak.
Distanciranje
Osoba koja govori istinu koristiće lična imena u svojoj priči dok će osoba koja laže da izgovara impersonalne fraze poput “neka žena” ili “jedan čovjek”.
Loša “vibracija”
Lažljivci se jako trude kako bi ispali “iskreni”. Smiju se u pravim trenucima i izgovaraju prave riječi u pravo vrijeme. Međutim, rezultat je razgovor koji često djeluje neprirodno i lažno, a upravo to i jeste. Ako osjećate da vam neko prodaje lažnu priču, velika je vjerovatnoća da se upravo to i događa.
