Kako će izgledati svijet 2050. godine?

Čovječanstvo će 2050. godine imati skoro deset milijardi stanovnika, Velika Britanija neće biti među tri najrazvijenije ekonomije, izbjeglice će promijeniti demografsku strukturu SAD, a radna sedmica u razvijenim zemljama iznosit će 27 sati.

Do 2050. godine Indija će prestići SAD i postati druga najrazvijenija ekonomija na svijetu nakon Kine.

Predviđa se i da će dodatno biti povećan jaz između tri najveće svjetske privrede – Kine, Indije, SAD, s jedne strane, i ostatka svijeta.

Hrišćanstvo će ostati najdominantnija religija na svijetu, a islam najbrže rastuća religija. Istovremeno, broj ateista će rasti, ali ne u zapadnim zemljama.

Na svijetu će živjeti 9,6 milijardi ljudi, a životni vijek će rasti, pa će tako do 2050. godine u prosjeku iznositi 76 godina.

U stanovništvu SAD biće više latino populacije. Amerikanci će biti stariji i sve deblji.

Američka populacija će se povećati, najviše zahvaljujući migraciji – do 2050. godine gotovo petinu američkih državljana činiće oni koji su rođeni u inostranstvu, a broj migranata će se više nego udvostručiti i iznosiće 81 milion!

Migranti će promijeniti američku demografsku sliku i donijeti velike promjene u infrastrukturi – predviđa se da će se novi doseljenici naseliti na određenim područjima – na zapadu i sjeveroistoku.

U SAD će se pojaviti potreba za dvojezičnim, odnosno višejezičnim tablama. Vlasti će morati da se pozabave i stambenim pitanjem za veći broj porodica.

Neki futurolozi, govoreći o globalnim predviđanjima za 2050. godinu, navode da ljudi više neće biti zavisni od fosilnih goriva.

Danas se većina energetike zasniva na nafti, uglju i gasu. Godine 2050. ljudi će sve manje koristiti fosilna goriva, a upotrebljavaće vjetar, morske talase, solarnu i geotermalnu energiju.

Nove tehnologije imaće uticaj i na zdravstvo i liječenje ljudi, zbog čega će svijet 2050. godine biti zdraviji nego sada.

Neće postojati novčane valute kakve postoje danas, transakcije će se obavljati isključivo elektronski.

Radna sedmica u mnogim razvijenim zemljama imaće 27 časova i neće biti prekovremenog rada, a veći akcenat biće na volonterskom radu.

Stvari će biti drugačije i kad je prevoz u pitanju. Ljudima više neće biti važno da posjeduju vlastiti automobil.

Oni koji koji žive u gradu više će hodati, voziti se biciklima i koristiti javni prevoz.

Ljudi će sredinom ovoga vijeka živjeti u zgradama koje će biti visoke i do kilometar.

Takve zgrade trenutno se ne mogu graditi jer ne postoje materijali koji su dovoljno snažni, ali već 2050. godine biće mnogo materijala na bazi ugljenika, kao što je grafeon, koji su veoma jeftini i snažni i samim tim pogodni za gradnju.

Svi informacioni sistemi koje čovječanstvo trenutno posjeduje moći će da stanu u predmet koji je manji od naušnice. Bilo koja vrsta nakita će uskoro moći da zamijeni sve ljudske informacione sisteme.

Ekran će se nalaziti u kontaktnim sočivima. Ljudi će biti u mogućnosti da, umjesto na telefonu, kuckaju u “3D prostoru”.

Roboti će biti u širokoj upotrebi i izgledaće više kao ljudi nego kao mašine prikazane u naučnofantastičnim filmovima.

Robot će imati vrlo snažne kompjutere koji će biti povezani sa njima putem takozvanog “oblaka”, tako da vještačka inteligencija neće morati da bude ugrađena u njihovo tijelo.

Futurolozi očekuju da će ljudi od sredine 21. vijeka proizvesti vrlo sofisticirane androide i druge vrste naprednih robota.