Život i zdravlje

Ljudi će u budućnosti na rođendanskoj torti gasiti i do 500 svjećica?

21/07/2015

Je li besmrtnost dar ili prokletstvo, pitaju se mnogi. Dok pitanja o besmrtnosti duše i tijela od pamtivijeka golicaju filozofe i teologe, naučnici su se bacili na posao.

Američki genetičari su štimali i naštimavali DNK Caenorhabditis elegans i uspjeli. Pronašli su eliksir života. Produžili su životni vijek crviću na ono što bi kod ljudi bilo 400 ili 500 godina.

Kombinirajući dvije genetske mutacije koje blokiraju ključne molekule u inzulinskoj signalizaciji i signalizaciju nutrijenta, naučnici su milimetarskom crvu uspjeli produžiti život za vrtoglavih 500 posto.

“Živjeti do zrele dobi od 500 godina moglo bi biti moguće ako to otkriće možemo primijeniti na ljudima”, kažu naučnici.

[quote_box_right]Ako ti pokusu budu uspješni, starenje će se moći “liječiti” genetskom modifikacijom. Genetičari će moći “naštimati” ljudsku DNK i uskoro ćemo moći puhati i 400 svijećica na rođendanskim tortama[/quote_box_right]

Mutacija signalizacije nutrijenata poznatije kao TOR ili ciljna molekula rapamicina u sisavaca produljuje život za 30 posto, a mutacija inzulinske signalizacije dvostruko produljuje život.

“Riječ je gotovo o peterostrukom produžavanju životnog vijeka”, kazao je Pankaj Kapahi s Buck instituta za istraživanje starenja u Kaliforniji.

Uspješna kombinacija iznenadila je naučnike. Očekivali su povećanje od 130, ali ne i za 500 posto.

“Nekada su istraživači koji su proučavali rak bili fokusirani samo na mutacije na određenim genima dok nije postalo jasno da rak izazivaju različite mutacije na čitavoj klasi gena. Isto vrijedi i za starenje”, objašnjava Pankaj Kapahi.

Iako će istraživanja kako drastično produžiti život mogla potrajati godinama, ovo otkriće bi moglo unaprijediti anti-age tretmane s pomoću genetike.

Milimetarski crv Caenorhabditis elegans je prva životinja čiji je kompletan genom mapiran pa se koristi u mnogim studijama uključujući i onu o starenju.

Novo istraživanje koje je objavljeno u časopisu Cell Reports, moglo bi objasniti zašto je toliko teško identificirati pojedine gene koji su zaslužni za dugovječnost u kojima uživaju ne tako česti stogodišnjaci.

“Vrlo je vjerovatno da je ključna interakcija tih gena kod onih koji imaju sreće da žive dug i zdrav život”, uvjeren je Kapahi.

Sljedeći korak je, kažu autori istraživanja, ovaj pokus provesti na miševima. Tim bi pokusom provjerili mogu li isto načelo produljivanja života ponoviti i sa sisavcima.

Ako ti pokusu budu uspješni, starenje će se moći “liječiti” genetskom modifikacijom. Genetičari će moći “naštimati” ljudsku DNK i uskoro ćemo moći puhati i 400 svijećica na rođendanskim tortama.

Prije ove godine britanski naučnici su na istoj vrsti crva uspjeli zarobiti smrt koja se poput vala širila tijelom životinje.

Proučavali su putanju plave fluorescencije koja skače sa stanice na stanicu dok iza sebe ostavlja uginuli organizam.

Vjeruju da je to istraživanje iznimno korisno za razumijevanje smrti u ljudi, a smatraju da bi moglo dovesti i povećanja očekivanog životnog vijeka.

Studija pokazuje da je nekroza uzrokovala fluorescenciju koja ovisi o signalizaciji kalcija.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.