Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Mozaik gljiva i ljekobilja na romanijskim prostranstvima

planinari sarajevo000

Loše vrijeme nije jučer spriječilo 22-oje sarajevskih planinara da pohode Romaniju i na području ispod Novakove pećine uživaju u blagodatima prirode.

Planinari su u organizaciji HPD “Bjelašnica 1923” iz Sarajeva i pod vodstvom Elze Babić i domaćina predsjednika Planinarsko ekološkog društva “Romanija” sa Pala Radoja Vojvodića , šumskom stazom koja vodi ka liticama Novakove pećine, poznatog istorijskog lokaliteta, proveli par sati u laganom hodanju.

Zbog kiše odustalo se od planiranog uspona do Novakove pećine, ali su planinari uživali u darovima prirode, berući ljekobilje i gljive. Kantarion, majčina dušica, kunica, šumske jagode su upotpunili subotnji izlet.

Ljubitelji gljiva uživali su u ‘otkrivanju’ i branju sunčanica, mlječnica, lisičarki, vrganja, rujnica, trubača. Uz branje i razgovori o spremanju gljiva, a manje upućeni imali su priliku da saznaju kako izgledaju pojedine gljive, jestive i one koje ne treba brati.

Sa domaćinom Vojvodićem sarajevski planinari prošli ispod lokaliteta Đeva /Djevojačka stijena/ gdje je izveden 1929. godine prvi registrirani alpinistički smjer u Bosni i Hercegovini. Njega su u novembru 1929. godine ispenjali Drago Šefer i Vojo Ilić.

U planu je da se taj, za tradiciju planinarstva značajan datum, 90 godina od prvog alpinističkog uspona, kaže Vojvodić, naredne godine obilježi.

Posjetili su planinari i lokalitet stećaka nedaleko od planinarskog doma.

Po povratku, punih cekera ljekobilja, trešanja, gljiva i cvijeća, planinari su nastavili druženje u planinarskom domu, u zgradi nekadašnje osnovne škole, u selu Stajna.

Ručak je upotpunjen svježe ubranim i ukusno spremljenim lisičarkama koje su članice PED “Romanija” pripremile za goste.

Na kraju subotnjeg izleta u vožnji od Stajne preko Podviteza i Pala ljepota prirode pokazuje zašto je Romanija opjevana u pjesmama i zašto je Jovo Mijatović, koji je skupljao trave po romanijskim livadama, proplancima i šumama, bio poznati i priznat i izvan granica bivše Jugoslavie. Zbog vještine liječenja travama dolazilo se iz svih krajeva bivše Jugoslavije i svijeta na Romaniju kod Jove po lijek za najteže bolesti.