zdravlje
Muči vas visok pritisak? Kardiolog izdvaja najveću zabludu u koju ljudi vjeruju
Krvni pritisak je pritisak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu našeg tijela, a stvara se radom srca kao pumpe
Izjednačavanje pritiska je jedna od najčešćih zabluda koje vladaju među ljudima, a tiču se bolesti srca i arterijskog pritiska.
Takozvano izjednačavanje pritiska u živog čovjeka ne postoji i nije moguće
Razlog je sljedeći, mi uobičajeno mjerimo arterijski pritisak nadlaktičnom metodom, bilo digitalno ili u ordinaciji manžetom i stetoskopom.
Arterijski pritisak se sastoji od gornjeg pritiska koji nazivamo sistolički i rezultat je stiskanja ili kontrakcije srčanog mišića lijeve klijetke kojom nastaje izbacivanje krvi u arterijski sistem prvo u aortu, a onda i u sve arterije. Taj dio srčanog rada nazivamo sistolom, a pritisak koji pri tom nastaje u arterijskom sistemu nazivamo sistoličkim pritiskom. On je u odrasla čovjeka danju najčešće oko vrijednosti 120 mmHg, ako je preko 140 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.
Nakon što završi sistola, u srcu nastupa faza punjenja klijetki koju nazivamo dijastola. Za vrijeme dijastole dok se srce puni, pritisak u arterijama postepeno pada s maksimalnih vrijednosti postignutih u sistoli i na kraju dijastole doseže najčešće vrijednost oko 80 mmHg. Taj pritisak nazivamo donji ili dijastolički pritisak, on nikada ne pada na nulu jer arterije imaju mišićnu stijenku koja u živog čovjeka ima napetost ili tonus i zadržava najniži pritisak na vrijednostima od 60-90 mmHg, a ako je preko 90 mmHg tada govorimo o arterijskoj hipertenziji.
Po zvršetku dijastole počinje ponovno sistola ili novi otkucaj koji ponovno diže pritisak na gornje vrijednosti, a iza toga u dijastoli se spušta na donje vrijednosti.
Dakle arterijski pritisak je rezultat rada srca (lijeve klijetke) i tonusa ili napetosti arterija. Dok god srce radi i ima svoje normalne cikuse sistole i dijastole, sistolički i dijastolički pritisak ne mogu biti jednaki.
Koje su optimalne vrijednosti krvnog pritiska?
Stanje pritiska je optimalno ako je sistolički pritisak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
Stanje pritiska je normalno ako je sistolički pritisak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
Stanje pritiska je granično ako sistolički pritisak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
