“Nakupljanje zaliha hrane je nepotrebno, samo dovodite do poskupljenja namirnica”

Iako je u Hrvatskoj zavladao strah od širenja ratnog sukoba, slično kao u zemljama regije i dijelu Evropske unije, politički i sindikalni čelnici poručuju građanima kako za sada nema potrebe za gomilanjem osnovnih namirnica, iako su građani ponajviše krenuli s masovnijom kupovinom osnovnih namirnica zbog najavljenih poskupljenja, javlja Anadolu Agency (AA).

Za sada je u Hrvatskoj samo jedan manji trgovački lanac količinski ograničio kupnju osnovnih namirnica za građane, no ostali trgovački centri i distributeri za sada ne osjete nedostatak osnovnih namirnica na policama trgovina. Ulje, brašno, šećer i kruh su značajno poskupjeli, no police s ovim artiklima uglavnom su pune.

Još nedavno su na hrvatskim pumpnim stanicama stvarani su redovi automobila uoči najavljenih poskupljenja goriva, no prošlog utorka cijene goriva ponovno su značajno smanjene kao posljedica stanja na mediteranskom tržištu naftnih derivata.

Slični su motivi građane tjerali na stvaranje manjih zaliha osnovnih namirnica uoči najavljenih poskupljenja, a tome je doprinijelo razbuktavanje ratnog sukoba u Ukrajini za kojeg dio građana strahuje kako bi se mogao proširiti i utjecati značajnije na njihov način života, odnosno nabavu namirnica.

Novosel: Ako rat u Ukrajini ne eskalira, namirnica bi trebalo biti dovoljno

“Kako se u međuvremenu pojavila kriza u Ukrajini i kako se mogućnost nestašice energenata dodatno pojačala, paralelno uz ratnu psihozu, zbog nesigurnosti su nastali interesi građana za stvaranjem zaliha. Naši političari i trgovci uvjeravaju da nema potrebe za stvaranjem zaliha, da će biti dovoljno i prehrambenih i ostalih proizvoda. Ako problem u Ukrajini dodatno ne eskalira, ne bi trebalo biti značajnijeg utjecaja na daljnje povećanje inflacije koja je u veljači u Hrvatskoj bila 6,3 posto, niti na nestašicu proizvoda”, ocjenjuje predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel.

Rast svih cijena generirana je rastom naftnih derivata, navodi Novosel te dodaje kako hrvatsko Ministarstvo gospodarstva uvjerava da će u Hrvatskoj plina biti dovoljno, a povoljna je situacija da se ulazi u proljetni period kada je potrošnja radi grijanja uvelike smanjena.

“Očekujem i da će se cijena naftnih derivata stabilizirati, što bi trebalo utjecati na smanjenje inflacije. Iako je prosjek inflacije 6,3 posto, osjećaj građana je, što se tiče povećanja cijena za proizvode koje najviše kupuju, daleko veći”, poručuje Novosel.

Prije aktualnog rata u Ukrajini sindikalni predstavnici održali su socijalni dijalog s hrvatskom Vladom, nakon čega je Vlada najavila primjenu ekonomskih mjera koje će stupiti na snagu od 1. aprila, a čiji je cilj ublažavanje udara poskupljenja energenata, plina, struje i nafte na sve ostale cijene.

U prvom redu cilj ovih mjera je građanima amortizirati trošak plina koji je za građane po zaštićenoj cijeni do 1. aprila, s tim da je Vlada zagarantirala kako poskupljenje plina za građane ne bi smjelo premašiti 17 posto, a poskupljenje električne energije ne bi premašilo 9 posto.

“Ono što je na globalnom tržištu otišlo u nebo, Vlada djelomično amortizira iznosom od 4,8 milijardi kuna, u što su uključene i socijalni amortizeri prema građanima koji imaju najmanja primanja, tako da će oni koji zbog socijalnih kriterija ne mogu podmirivati troškove grijanja, odnosno struje, dobivati financijsku pomoć kroz vaučere u iznosu do 400 kuna (53 eura). Penzioneri koji imaju penzije do 4.000 kuna (530 eura) dobivat će od 400 do 1.200 kuna (od 53 do 160 eura) subvencija”, navodi Novosel.

Sve ovo su amortizeri koji bi ublažili udar na standard građana zbog poskupljenja cijena energenata, no 20 do 25 posto poskupjeli su riža, ulje, kao i kruh krajem prošle godine, pri prvom poskupljenju naftnih derivata i s obzirom na znatno povećanu cijenu prijevoza koji je poskupio preko 10 posto.

Sever: Gomilanje namirnica može izazvati poskupljenja i nestašicu

Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske (NHS) Krešimir Sever poručuje kako nema nikakve potrebe da građani kupuju povećane količine namirnica jer se ne očekuje nikakva nestašica.

“Jedino što se može dogoditi je da se zbog povećane kupnje u nekoj trgovini pojavi nestašica ulja, brašna ili nekog sličnog proizvoda, no postoje zalihe i izvori, opskrbni lanci nisu uznemireni da bi se ljudi trebali bojati i zato stvarati zalihe”, smatra Sever.

Rast cijena hrane premašio je 10 posto, u odnosu na ukupnu stopu inflacije koja je gotovo upola niža, ponajviše zbog rasta cijene prijevoza, kaže Sever.

Rast cijena hrane stvara značajan udar na standard građana, jer je udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji prosječne hrvatske obitelji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), oko 27,2 posto. Prosjek troška udjela hrane u EU je oko 13 posto, s tim da je u najrazvijenijim ispod 10 posto. Što je zemlja siromašnija, veći je udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji, upozorava sindikalist Sever.

Riječ je o prosječnom domaćinstvu, no kada se ide prema medijalnoj plaći koja je prošli mjesec iznosila 6.175 kuna (823 eura), ili prema minimalnoj plaći od 3.750 kuna (500 eura) neto, penziji od 2.650 kuna (353 eura), tada udio troška hrane značajno raste u mjesečnoj potrošnji tako da umjesto 27,2 posto, raste preko 40 i 50 posto.

“Na hrvatsku izravno ne utječe previše problem uvoz žitarica iz Ukrajine i Rusije s obzirom da hrvatska zadovoljava svoje potrebe za pšenicom, iako je s uljaricama pozicija nešto lošija. Cijene hrane u narednom periodu i dalje će rasti, bez obzira što je država učinila maksimalno spustivši PDV na minimalnih pet posto, no to nije garancija građanima da će dobiti jeftiniju hranu jer to ne znači da distributeri neće mogućnost zarade ostaviti sebi”, kaže Sever.

Ipak nagovještava kako će cijene u Hrvatskoj rasti i dalje, s tim da bi smirenje cijena hrane mogli očekivati u drugom dijelu godine s obzirom na globalnu situaciju.

Sindikalist Sever upozorava kako većina stanova u Hrvatskoj nije građena na način da bi se u njima mogao kvalitetno uskladištiti veće količina namirnica jer suvremeni način života to ne zahtijeva. Dijelu nagomilanih namirnica će isteći rok trajanja, s obzirom da su za vrijeme pandemije nagomilane količine mesa doveli do kasnije pojačane potrošnje, upozorava.