Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Naučnici upozoravaju da mikroplastika postaje sve veći problem

mikroplastika

Većina ljudi svakodnevno koristi plastiku. Plastika, uglavnom, nije bio razgradiva. Tokom vremena, plastika se raspada na manje dijelove, mikroplastiku koja šteti okolišu.

Nedavne studije pokazale su da mikroplastiku nalazimo u hrani, posebno onoj koja dolazi iz mora. Nije poznato utječu li ove čestice na ljudsko zdravlje, piše Health Line.

Mikroplastikom u okolišu se smatraju čestice manje od 5 milimetara promjera. Ima ih u okeanima, rijekama i tlu, a i životinje je često konzumiraju.

Veliki broj studija sedamdesetih godina počelo je istraživati razinu mikroplastike u okeanima, a velike su količine nađene uz američku obalu Atlantskog oceana. Danas, zbog sve veće upotrebe, plastike ima puno i u morima i u rijekama.

Procijenjeno je da 8,8 miliona tona plastike, svake godine, završi u okeanima. Oko 276.000 tona plastike trenutno pluta morem, a ostatak je potonuo na dno ili je naplavljen na obale. Čestice mikroplastike sve su više prisutne u puno različitih okoliša, pa ni hrana nije iznimka.

Nedavna studija ispitivala je kuhinjsku sol, 15 različitih vrsta, i po kilogramu soli nađeno je 600 plastičnih čestica. Druge studije su pronašle 660 mikroplastičnih vlakana na kilogram meda i do 109 dijelića mikroplastike, na litru, piva. Najčešće je plastika prisutna u morskoj hrani. Kako je plastika uobičajena u morskoj vodi, konzumiraju je ribe i drugi morski organizmi.

Nedavne studije našle su da neke vrste riba zamjenjuju plastiku hranom pa se toksične kemikalije akumuliraju unutar jetre ribe.

Studije kažu da je mikroplastika prisutna i u dubokim morskim organizmima, sugerirajući da ona stiže i do najudaljenijih organizama. Školjke i oštrige su u puno većem riziku kontaminacije nego drugi morski organizmi. Studija je utvrdila da školjke i oštrige, uzgajane za ljudsku prehranu, imaju 0.36-0.47 čestica mikroplastike po gramu pa konzumenti te hrane mogu progutati 11.000 čestica mikroplastike godišnje.

Iako brojne studije ukazuju na prisutnost čestica mikroplastike u hrani, ne zna se kakav utjecaj imaju na ljudsko zdravlje i nastanak bolesti. Ftalati, vrsta kemikalije koja se koristi da bi načinila plastiku savitljivom, pokazalo se, pojačavaju rast kancerogenih stanica karcinoma dojke, piše Telegram.

Eksperiment je rađen u Petrijevoj zdjelici, u laboratoriju, pa se nalaz ne može odmah primijeniti na ljude. Nedavna studija pratila je učinak mikroplastike na laboratorijske miševa.

Mikroplastika se nataložila u njihovoj jetri, bubrezima i tankome crijevu i povećala nivo oksidacijskog stresa molekula jetre. Narasla je i razina molekula koje mogu biti štetne za mozak. Iz tankog crijeva, čestice mogu dospjeti u krvotok i potencijalno u druge organe.

Čestica plastike ima i u ljudima

Jedna studija je našla plastična vlakna kod 87 posto proučavanih ljudskih pluća. Neke studije pokazuju da čestice mikroplastike u zraku mogu uzrokovati da plućne stanice počnu proizvoditi protupalne kemikalije. Bisfenol A je jedna od najproučavanijih plastika koja je prisutna u hrani, uglavnom u plastičnom pakiranju hrane ili plastičnim zdjelicama za pohranu hrane, iz kojih može prodrijeti u hranu. Neki dokazi pokazuju da bisfenol A može utjecati na reproduktivn hormone, posebno kod žena.

Mikroplastike ima u raznim izvorima ljudske hrane, a najveće koncentracije su u morskoj hrani, posebno u školjkama. Kako se zna da plastika može prodrijeti iz ambalaže u koju je hrana pakovana, ograničavanje upotrebe plastike može smanjiti unos i pomoći manjem zagađenju okoliša.

Mikroplastika je ili proizvedena sa svrhom, recimo, u kozmetičkoj industriji ili nastaje razgradnjom veće plastike. Mikroplastika je na žalost prisutna u okolišu, u zraku, vodi i hrani.

Naučnici još ne znaju kako čestice mikroplastike utječu na ljudsko zdravlje ali početne studije sugeriraju da može imati negativan učinak. Smanjenje upotrebe plastike je jedan od najučinkovitijih načina kako smanjiti plastiku u okolišu i u hrani. To je korak koji će pomoći i okolišu i našoj prehrani.