Neuquen

Pronađeni fosili nove vrste dinosaurusa

dinosaurus

Naučnici podsjećaju da su sauropodi najveće kopnene životinje koje su živjele na Zemlji. Mogli su da budu 33 do 34 metra dužine i teški i do 120 tona.

Grupa španskih i argentinskih paleontologa otkrila je dobro očuvane ostatke nepoznate vrste dinosaurusa koji su prije 110 miliona godina živjeli u središtu Argentine, objavio je državni univerzitet La Matanza.

Pronađeni su fosilni ostaci jednog odraslog i dva mlađa dinosaurusa.

Novootkrivenu vrstu znanstvenici su nazvali Lavocatisaurus agrioensi, i ustanovili da pripada grupi dinosaura biljojeda, sauropoda, u koju spadaju diplodokusi i brontosaurusi. Riječ je o najvećim kopnenim životinjama koje su živjele na Zemlji, ali i najvećoj vrsti dinosaurusa.

“Pronašli smo uglavnom kosti lobanje, čeljusti, puno zuba, dijelove kostiju njuške, kosti koje definišu očne duplje i vjerovatno ćemo uspjeti da obavimo kompletnu rekonstrukciju glave. Ovo otkriće nam je važno, jer je riječ o novoj vrsti dinosaurusa koja je živjela u području na kojem ne biste očekivali njihove fosilne ostatke, jer je nekad bilo vrlo sušno i bez puno vegetacije”, rekao je Hose Luis Karbalido, naučni radnik muzeja Egidio Feruglio.

Ostaci odraslog sauropoda upućuju na to da je bio dugačak oko 12 metara, a dužina mlađih pripadnika ove vrste iznosila je između šest i sedam metara.

Karbalido kaže da otkriće ostataka tri dinosaurusa ukazuje na to da su se sauropodi kretali u grupama, te da su zajedno uginuli.

Naučnici podsjećaju da su sauropodi najveće kopnene životinje koje su živjele na Zemlji. Mogli su da budu 33 do 34 metra dužine i teški i do 120 tona. Pojavili su se otprilike prije 220 miliona godina, a nestali su sredinom jure.

Otkriće u Neuquenu, o čemu su podaci objavljeni u naučnom časopisu “Acta Palaeontologica Polonica”, veliko je iznenađenje za naučnike, jer je područje na kojem su fosilni ostaci pronađeni neuobičajeno stanište za dinosauruse biljojede, prenosi RTCG.

“Riječ je o području na kojem se nekad nalazila pustinja, lokaciji sa sporadičnim jezerima, a ova se grupa sauropoda očigledno uspjela prilagoditi životu u sušnim predjelima s manje vegetacije, vlage i vode”, zaključili su istraživači.