Život i zdravlje

Istraživanje

U kojem periodu života alkohol najviše oštećuje mozak?

05/12/2020

Neke studije su , na primjer, otkrile da je korišćenje alkohola u malim količinama čak povezano sa poboljšanim zdravljem mozga kod starijih ljudi

Istraživači iz Velike Britanije i Australije zajedno su objavili članak o tome u kojim razdobljima povećana konzumacija alkohola najviše šteti razvoju mozga i kognitivnih funkcija.

Članak je objavljen u medicinskom časopisu BMJ, a istraživači Luis Miton, Brajana Lis i Rahul Toni Rao proučavali su starenje mozga i efekat supstanci na zdravlje mozga.

U njemu su saželi veći dio dosadašnjih nalaza brojnih istraživanja o tome kako alkohol može da utiče na mozak i tijelo tokom našeg života.

Kao što se moglo očekivati, izloženost alkoholu može da bude posebno štetna u najranijim fazama razvoja, počevši od trenutka dok je fetus u maternici.

Poznato je da upotreba alkohola u većim količinama tokom trudnoće povećava rizik da se djeca rode sa doživotnim neurološkim oštećenjima i drugim urođenim manama – stanjem koje se naziva poremećaj fetalnog alkoholnog spektra.

Autori takođe ukazuju na istraživanje koje ukazuje na to da bi čak i lagano do umjereno pijenje tokom trudnoće moglo da ima suptilne negativne efekte na zdravlje dječijeg mozga kasnije, prenosi Gizmodo.

Čini se da sljedeći vrhunac opasnosti od alkohola dolazi u srednjoj i kasnoj tinejdžerskoj dobi. Istraživanje je pokazalo da djeca od 15 do 19 godina često započinju “druženje sa alkoholom” prekomjernim pijenjem, što se povezuje sa smanjenim volumenom mozga, slabijom povezanošću nervnih ćelija i malim padom kognitivnih funkcija, napominju autori.

Konačno, i što je možda najčudnije to je starost, odnosno period sa 65 plus.

Stariji ljudi rjeđe piju, ali poznato je da oni sa dugim razdobljima obilnog pijenja imaju povećan rizik od demencije i kognitivnog pada kad dosegnu zlatne godine.

Kao što autori ističu, potrebno je sprovesti još mnogo istraživanja kako bi se pokazalo da konzumiranje alkohola utieče na mozak tokom različitih razdoblja života.

Neke studije su , na primjer, otkrile da je korišćenje alkohola u malim količinama čak povezano sa poboljšanim zdravljem mozga kod starijih ljudi.

Ali, ove vrste studija imaju svoja ograničenja, a druga nedavna istraživanja ukazuju da zapravo ne postoji “zdrav” nivo konzumiranja alkohola, samo relativno niži nivo rizika. Na primjer, čak je i umjerena konzumacija alkohola povezana sa većim rizikom od karcinoma.

Iako se svijet bez alkohola čini nezamislivim, smanjena upotreba alkohola u bilo kom periodu života može da ima samo pozitivne efekte.

Komentari

Autor: N1

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.