Život i zdravlje

podaci za bih

U požarima najviše stradavaju životinje, a u 90 posto slučajeva uzrok je čovjek

14/08/2022
Spašena ptica iz požara na Blidinju (Foto: Facebook)

Stradaju mladunci krupnijih životinja, gnijezda ptica, gmizavci i vodozemci, brojni insekti... Sve to ljudima djeluje beznačajno, ali to poremeti odnose u ekosistemu

U proteklih 10 godina gotovo svaki detalj polja, šume u BiH izgorio je bar jednom, a u 90 posto slučajeva uzrok požara je bio čovjek.

Kad dođe do požara u prirodi većinom izgori šuma, žbunje, nisko raslinje ali s vegetacijom strada i životinjski svijet koji ne može da pobjegne. Stradaju mladunci krupnijih životinja, gnijezda ptica, gmizavci i vodozemci, brojni insekti… Sve to ljudima djeluje beznačajno, ali to poremeti odnose u ekosistemu.

Devedeset posto požara urokuju ljudi

-Oko 90 posto požara uzrokuju ljudi, a oni imaju za posljedicu velike ekološke i ekonomske štete. Takvim požarima može se promijeniti biljni i životinjski sastav, bilo potpunim nestankom određenih biljnih i životinjskih vrsta ili smanjenjem njihove brojnosti jer je cjelokupna bioraznolikost, dakle sve biljke, životinje, gljive i mikro-organizmi nekog područja, međusobno povezana i održava ravnotežu u ekosustavu- istaknula je u razgovoru za Fenu Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije (Svjetske organizacije za zaštitu prirode).

Podsjeća da nakon požara ostaje pustoš i potrebne su godine da neko područje ponovno postane pogodno i dostatno za život životinjskom i biljnom svijetu, odnosno da vrati svoje ekološke funkcije.

– Životinje koje se nalaze na prostorima pogođenima požarima često pobjegnu te ostanu na području na kojem ima hrane i mogu preživjeti. Pri tome se mogu približavati selima i gradovima u potrazi za hranom i vodom, što može dovesti do sukoba između ljudi i životinja – dodaje Malić-Limari.

Napominje međutim, kako se veliki broj životinja, posebno mladunci, ne uspije spasiti te stradaju u požarima.

Najvažnije je imati dobro opremljene vatrogasne ekipe, a neophodni su ophodnja i videonadzor

Dražen Kotrošan iz Ornitološkog društva “Naše ptice” kaže kako je sreća da u ovo doba godine, kada su požari češći, ima hrane pa životinje koje su izbjegle stradavanje izvore prehrane nalaze na područjima gdje su prebjegle.

Po njegovim riječima, šumarije i lovačka udruženja po potrebi za krupnije sisare iznesu nešto dodatne hrane.

Kotrošan smatra da je potrebno generalno smanjiti ljudski utjecaj na prirodne ekosustave jer njima, kaže, štetimo i prirodi, a i nama samima.

– Najvažniji dio borbe protiv požara bi bio imati opremljene i spremne lokalne ekipe koje bi u ovom djelu godine svakodnevno obilazila kritična područja i ako se uoči požar da se odmah djeluje, a ne da kad on već ojača da dolazi pomoć sa strane – ističe Kotrošan i dodaje kako bi ulaganje u takve ekipe trebalo biti plansko i svake godine.

Smatra da su tijekom ljeta motrenja i ophodnje trebaju povećati zbog veće mogućnosti od nastanka požara, a u nekim slučajevima trebao bi postojati i videonadzor.

Kontrola požara određuje se Zakonom o zaštiti požara i vatrogastvu

U Bosni i Hercegovini se kontrola požara određuje Zakonom o zaštiti požara i vatrogastvu, ali regulativa nije jednaka na cijelom području zemlje, nego se obveze dijele na etnitete, županije i općine, zbog čega je cijeli proces donošenja odluka kompleksniji.

Obvezu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara određenih procjenom ugroženosti i planom zaštite od požara trebaju imati također javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima.

Nadležnost Parka je nadzor nad endemskim životinjskim i biljnim vrstama

Ravnatelj Parka Prirode Blidinje Zdravko Kutle kaže kako tijekom ljetnih mjeseci službe čuvara prirode nacionalnih parkova vrše motrenja i ophodnje područja zbog veće mogućnosti od nastanka požara.

No, isto tako napominje da je u ovlasti Parka uglavnom praćenje životinjskoga i biljnog svijeta, odnosno endemske i ljekovite biljke, o čemu se pišu studije.

Kutle ističe kako ovogodišni požar koji je zahvatio planinu Čvrsnicu u Parku prirode Blidinje, u sjevernom dijelu Hercegovine, a koji je trajao više od tjedan, sreća, nije nanio štetu tamošnjim biljkama i životinjama zahvaljujući angažmanu članova GSS-a, djelatnika šumarije, planinarima te mještanima.

– Na sreću izgorio je dio kamene površine gdje je rastao korov, a GSS i planinari su spriječili požar da ide u crnogoricu šumu (muniku) inače bi nastale pogubne štete kako za životinjsku tako i biljnu vrstu- kazao je Feni Kutle.

Mišljenja je kako će se priroda obnoviti u onom djelu gdje je gorilo i da je ispalo više nego dobro što požar nije “sišao” u crnogoricu šumu.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.