Život i zdravlje

Zavod za javno zdravstvo FBiH

WHO poziva države da osiguraju nastavak redovnih imunizacija i zdravstvenih usluga

16/12/2020

Stoga je vakcinacija siguran i pametan način za stvaranje imunološkog odgovora u tijelu, bez izazivanja bolesti

Svjetska zdravstvena organizacija poziva države da osiguraju nastavak redovnih imunizacija i zdravstvenih usluga, uprkos izazovima koje postavlja pandemija COVID-19, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Podsjećeno je da je vakcinacija jednostavan, siguran i efikasan način zaštite ljudi od zaraznih bolesti, prije nego što s njima dođu u kontakt.

Koristi prirodnu odbranu vašeg tijela za izgradnju otpornosti na određene infekcije i čini vaš imunološki sistem jačim.

“Vakcine treniraju vaš imunološki sistem da stvara antitijela, baš kao što to čini kada je izložen bolesti. Međutim, budući da vakcine sadrže samo inaktivne ili oslabljene oblike patogena poput virusa ili bakterija, one ne uzrokuju bolest. Vakcine u našem programu se daju injekciono”, saopšteno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Vakcinacija je siguran i efikasan način za sprečavanje bolesti i spašavanje života – sada više nego ikad.

U Programu redovne imunizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine dostupne su vakcine za zaštitu od 10 zaraznih bolesti (tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, tetanusa, pertusisa, polimijelitisa, bolesti koje uzrokuje Haemophilus influenza tipa b, morbila, rubeole, parotitisa). Zajedno, ove vakcine svake godine globalno spašavaju živote do tri miliona ljudi. Kad se vakcinišemo, ne štitimo samo sebe, već i one oko sebe.

Nekim ljudima, poput onih koji su ozbiljno bolesni, savjetuje se da ne uzimaju određene vakcine – tako da ovise o nama ostalima da se vakcinišemo i pomognemo u smanjenju širenja bolesti. Tokom pandemije COVID-19 vakcinacija je i dalje presudno važna. Pandemija je prouzrokovala pad obuhvata imunizacijom djece što povećava rizik od vakcinacijom preventabilnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala zemlje da osiguraju nastavak redovnih imunizacija i zdravstvenih usluga, uprkos izazovima koje postavlja COVID-19.

Vakcine smanjuju rizik od obolijevanja utječući na prirodne zaštitne mehanizme vašeg tijela kako bi izgradili zaštitu. Kada dobijete vakcinu, vaš imunološki sistem reaguje tako što prepoznaje patogene koji napadaju, poput virusa ili bakterija.

Proizvodi antitijela. Antitijela su proteini koje prirodni imunološki sistem proizvodi u borbi protiv bolesti.

Stvara memoriju o bolesti i o načinu borbe protiv nje. I kada se drugi put susretnete s patogenom vaš imunološki sistem ga može uništiti prije nego što se razbolite.

Stoga je vakcinacija siguran i pametan način za stvaranje imunološkog odgovora u tijelu, bez izazivanja bolesti. Naš imunološki sistem dizajniran je za pamćenje. Jednom izloženi jednoj ili više doza vakcine, obično ostanemo zaštićeni od bolesti godinama, decenijama ili čak cijeli život. To je ono što vakcine čini tako efikasnim. Umjesto da liječimo bolest nakon što se pojavi, vakcine u prvom redu sprječavaju da se razbolimo.

Vakcine djeluju trenirajući i pripremajući prirodnu odbranu tijela – imunološki sistem – da prepozna i bori se protiv virusa i bakterija. Ako je tijelo kasnije izloženo tim uzročnicima bolesti, biće spremno da ih brzo uništi – što sprečava bolest. Kada se osoba vakciniše protiv bolesti, smanjuje se i rizik od zaraze – pa je i mnogo manja vjerovatnoća da bolest prenese na druge. Kako se više ljudi u zajednici vakciniše, sve manje ljudi ostaje ranjivo i manja je mogućnost prenošenja patogena od osobe do osobe. Smanjivanje mogućnosti da patogen cirkulira u zajednici štiti one koji se ne mogu vakcinisati zbog drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja od bolesti koju vakcina cilja. To se naziva “kolektivni imunitet”.

“Kolektivni imunitet” postoji kada se visok procenat stanovništva vakciniše, što otežava širenje zaraznih bolesti, jer nema puno ljudi koji mogu biti zaraženi. Ali kolektivni imunitet djeluje samo ako je većina ljudi vakcinisana. Istovremeno, kolektivni imunitet ne štiti od svih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama. Na primjer, tetanus se dobije iz bakterija u okolini, a ne od drugih ljudi, tako da oni koji nisu imunizirani nisu zaštićeni od bolesti čak i ako je većina zajednice vakcinisana.

“Bez vakcina, rizikujemo da obolimo od bolesti koje mogu izazvati teške posljedice i hospitalizacije poput upale pluća, dječije paralize… Mnoge od ovih bolesti mogu biti opasne po život. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da vakcine svake godine spase između dva i tri miliona života. Iako su neke bolesti možda postale neuobičajene, patogeni koji ih uzrokuju nastavljaju cirkulirati u nekim ili svim dijelovima svijeta”, navedeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

U današnjem svijetu zarazne bolesti mogu lako prijeći granice i zaraziti sve koji nisu zaštićeni. Dva ključna razloga za vakcinaciju su zaštita sebe i zaštita okoline. Budući da se ne mogu vakcinisati svi, oni ovise o tome da se drugi vakcinišu kako bi bili sigurni da su i oni zaštićeni od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama.

Vakcine nas štite tokom života i u različitim životnim dobima, od rođenja, djetinjstva, kao i tinejdžerskog doba pa sve do starosti. U našoj zemlji, u zdravstvenu knjižicu se upisuje kada ste primili vakcinu i kada da primite druge doze. Ako odgodimo vakcinisanje, rizikujemo ozbiljne moguće posljedice bolesti.

Za većinu vakcina nikad nije kasno da se nadoknade. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako dobiti propuštene doze vakcinacije za sebe ili svoje dijete.

Najčešće korištene vakcine postoje decenijama, a milioni ljudi ih sigurno primaju svake godine. Kao i kod svih lijekova, svaka vakcina i svaka serija vakcine se opsežno i rigorozno testira, prolazi kroz strogu regulatornu proceduru, pa se tek onda odobravaju za korištenje, ali se i nadalje pažljivo prate i nadziru, navedeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.