Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Svjetski fond za prirodu

WWF Adria: Krajnje vrijeme da ozbiljno promijenimo odnos prema šumama

perucica-5

Dodaju kako su ljudski utjecaji doveli do gubitka oko 40 posto svjetskih šuma, te kako se očekuje da će se globalna potražnja za drvnim proizvodima utrostručiti tokom sljedeća tri desetljeća

Svjetski fond za prirodu (WWF) Adria danas obilježava Svjetski dan šuma pod sloganom “Obnova šuma – put ka oporavku i blagostanju”, ističući važnost ovih ekosistema čije uništavanje dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i zdravlje naše planete.

“Od zraka koji udišemo do stabala koje koristimo, šume su ključne za naš život, predstavljaju stanište za više od polovine svjetskih kopnenih vrsta, a globalno više od milijardu ljudi živi u šumama i njihovoj okolini. Posle oceana, šume su najveće skladište ugljika i usprkos svim uslugama koje nam pružaju, šume uništavamo alarmantnom brzinom”, priopćeno je iz WWF-a Adria.

Dodaju kako su ljudski utjecaji doveli do gubitka oko 40 posto svjetskih šuma, te kako se očekuje da će se globalna potražnja za drvnim proizvodima utrostručiti tokom sljedeća tri desetljeća.

“Nema nikakve sumnje da kvaliteta našeg života u velikoj mjeri ovisi od očuvanih šuma, koje reguliraju klimu u kojoj živimo, ublažavaju poplave, čuvaju zemljište, osiguravaju pitku vodu, pružaju utočište različitim divljim vrstama i još mnogo toga. Krajnje je vrijeme da ozbiljno promijenimo naš odnos prema šumama kako bi nam i dalje mogle pružati ove egzistencijalne usluge. U narednom periodu, naše javne politike morale bi postaviti konkretne i ambiciozne ciljeve u pogledu obnavljanja šumskih staništa, u smislu poboljšanja njihovog ekološkog statusa, a ne samo povećanja površine ili postotaka pošumljenosti”, ističe Goran Sekulić iz WWF Adrie.

WWF se u okviru svog programa “Zaštićena područja za prirodu i ljude” zalaže za transparentnije i otvorenije procese odlučivanja i planiranja u korištenju prirodnih resursa.

U šumarstvu su ovi procesi i dalje zatvoreni i ograničeni uglavnom na uži krug institucija i javnih poduzeća, a sudjelovanje drugih sektora i šire javnosti, dodaju, na veoma je niskom nivou.

“Danas se već nalazimo u situaciji da svaki gubitak šumske površine, odnosno njena prenamjena i izgradnja, predstavlja neprihvatljiv luksuz koji nanosi štetu cijelom društvu i to treba spriječiti po svaku cijenu”, dodaje Sekulić.

Prekomjerna i bespravna sječa šuma, nedostatak podataka o šumama u privatnom vlasništvu i slaba kontrola njihovog korištenja, kao i negativni efekti klimatskih promjena i zagađenja, samo su neki od problema u upravljanju šumama u ovoj regiji.

Potrebno je u strateškim dokumentima za njihovo upravljanje promovirati i vrjednovati njihove vitalne usluge koje nam pružaju – osiguranje hrane, čiste vode i zraka, lijekova, rekreacije, građevinskog materijala, odnosno egzistencije, stoji u priopćenju.