Život i zdravlje

Zašto ljudi danas imaju manje seksa nego prije

22/05/2017

Uprkos seksualnoj revoluciji i dokidanju niza tabua, seksa na Zapadu sve je manje. U martu američki istraživači Jean Twenge, Ryne Sherman i Brooke Wells objavili su u časopisu Archives of Sexual Behavior da su Amerikanci u godinama poslije 2010. u prosjeku imali devet seksualnih odnosa godišnje manje nego u 90-ima.
Pad je sa 62 na 53 puta, odnosno 15 posto. BBC je napravio presjek utjecaja na takvo stanje.
National Survey of Sexual Attitudes and Lifestyles pronašao je 2013. da su Brtianci u dobi između 16 i 44 godine tokom prvog desetljeća ovog stoljeća postali također bitno manje seksualno aktivni, sa 6,2 odnosno 6,3 prosjek im je pao na nešto manje od pet puta mjesečno.

Australci su pak pali sa 1,8 na 1,4 puta sedmično, kod Japanaca 46 posto žena i 25 posto muškaraca u dobi između 16 i 25 godina sasvim su odustali od seksa.

Uzroci? Jedno je tumačenje da je do toga dovela porno industrija, da je postala zamjenom za stvarni život, odnosno da se muškarci naprosto razočaraju kad se nestvarni prikazi na ekranu pokažu u stvarnosti kao iluzija.

Sljedeći na listi kandidata su društvene mreže na internetu. Neke ranije studije pokazale su da je već i TV u spavaćoj sobi značio gubitak interesa za seks. A danas praktično svi na sve strane bulje u manje ili veće ekrane preko kojih prate internetske društvene mreže ili druge sadržaje.

Na tom mjestu čak mnogi stručnjaci smatraju da su društvene mreže pravi uzrok pada zainteresiranosti za seks. Istraživanje iz 2015. u Sexual Medicine kaže da je 280 muškaraca, kojima su dvaput sedmično pokazivali po najmanje 40 minuta pornića, u pravilu pokazalo puno veći libido nego prije toga.

Društvene mreže, pak, brane oni koji podsjećaju na postojanje aplikacija poput Grindr ili Tinder za nalaženje partnera. No, pitanje je koliko se ljudi njima doista koristi? Na kraju je potraga za uzročnikom došla do posla.

Riječ je bila o SAD-u i tamošnjem 47-satnom prosječnom radnoj sedmici radnika s punim radnim vremenom. Stres i iscrpljenost doista mogu utjecati na seksualnu želju žena i muškaraca. No, neka druga istraživanja pokazala su da još i snažnije od količine posla na libido poražavajuće utječe kvaliteta posla. Odnosno, loš posao ili nezadovoljstvo poslom u nekim slučajevima ima više poražavajući utjecaj na mentalno zdravlje čak i od nezaposlenosti.

Što se stresa tiče, 2010. istraživanje na Sveučilištu u Zürichu pokazalo je na uzroku 103 studentice tokom tri mjeseca da su one koje su bile pod višim stresom, bile manje raspoložene za seks i manje uživale u njemu.

Na to se nadovezuje činjenica da su zapadna društva posljednjih desetljeća pretrpjela pravu epidemiju mentalnih poremećaja, u prvom redu depresivnih i tjeskobnih. Daljnja istraživanja pokazuju i to da je uzrok svemu tome izrazito povećana nesigurnost života na Zapadu.
Istraživanje Jean Twenge pokazuje da je generacija “milenijalsa” seksualno manje aktivna i od baby-boom generacije i od “generacije X” nakon nje.
Mješavina posla, socijalne nesigurnosti, tehnologije… koliko god neko možda slavio odbacivanje seksualne potrebe, problem je u tome što istraživanja pokazuju da su ljudi uz seks zdraviji, pa i bolji na poslu.