Život i zdravlje

Zmije nikada ne napadaju prve, mnogo više ljudi na Balkanu umre od ujeda pčela

01/08/2015

Ljiljana Tomović, vanredni profesor na Biološkom fakultetu u Beogradu na vijest o smrti muškarca iz mjesta Dubravica, u zaleđu Neuma, nakon što ga je ugrizao poskok, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakla je da zmije nikada čovjeka ne napadaju prve, te da mnogo više ljudi na Balkanu umre od ujeda pčela.

ljiljana tomovic“Vrlo je rijedak slučaj da na prostorima bivše Jugoslavije neko umre od ujeda zmije. To što se desilo kod Neuma je prvi put da sam čula u zadnjih 15 do 20 godina da je neko umro od ujeda zmije. Ali poskok je najopasnija zmija na ovim prostorima jer ima kombinovani otrov. Svake godine na ovim prostorima bude ujeda ali oni nisu smrtonosni”, rekla je Tomović.

Zmije se često pojavljuju u podrumima, haustorima…

Napominje kako je kod ujeda zmije vrlo važno na vrijeme reagovati da bi se spriječile moguće komplikacije.

“U slučaju preminule osobe kod Neuma možda nije dovoljno brzo reagirano ili je preminuli bio alergičan na ujed. Ne znam tačne detalje oko tog događaja. Ali nema razloga za strah jer mnogo više ljudi strada od ujeda pčela nego od ujeda zmija na ovim prostorima”, kazala je Tomović koja je inače doktorirala na temu poskoka.

Podsjeća da se na prostorima zemalja bivše Jugoslavije nalaze tri otrovne zmije od kojih ljudi najviše susreću poskoka.

“Na prostorima našeg regiona postoji 10-tak zmija od kojih su samo tri otrovnice. To su poskok šarka i šargan. Najviše se susrećemo sa poskokom”, istakla je ova profesorica.

Inače, poslije zimske hibernacije, zmije se često pojavljuju u podrumima, haustorima, tavanima, dvorištima i baštama. U aprilu i maju se bude, svlače košuljicu, pare se, a potom razilaze i žive same.

Tomović naglašava kako ljudi ipak moraju biti svjesni da zmije nikada neće prve napasti čovjeka bez ikakvog razloga.

“Zmije nikada neće prve napasti čovjeka. One nikada ne napadaju prve osim ako ih čovjek ne nagazi. Osim toga, vrlo su korisne i u borbi protiv glodara. Zmije su te koje regulišu brojnost glodara i štetočina. Najbolji su regulatori protiv štetočina. To smo mogli vidjeti i nakon poplava koje su prošle godine pogodile zemlje u regionu. Također, zmije regulišu i mnoge bolesti”, govorila je Tomović za Anadolu Agency.

Pet vrsta „otrovnica“ na Balkanu

Napominje kako ljudi na prostorima Balkana vrlo malo znaju o zmijama i o njihovom svijetu.

“Ranije se ljudi i nisu plašili zmija tako mnogo kao što je to slučaj danas. Neinformisanost i neznanje o zmijama su veliki razlog za strah i pogrešno postupanje prema njima”, smatra ova profesorica predlažući kako bi ljudi u slučaju da sretnu zmiju u prirodi trebali ostati mirni pa čak i da pređe preko njih.

Inače, neotrovne zmije su u principu mnogo veće pa tako smuk može da bude dug i dva metra i debeo kao ruka, dok nema poskoka dužeg od 80-90 centimetara. Šarka i poskok imaju šare na svjetlijoj osnovi, izrazito trouglastu glavu u kojoj su smještene otrovne žlijezde i vertikalne zjenice, dok poskok na vrhu njuške ima roščić.

Zmije svoju tanku kožu, prekrivenu velikim brojem rožnatih pločica, nekoliko puta godišnje odbacuju u jednom komadu. Nemaju uši i ne čuju, ali osjećaju vibracije zvučnih talasa preko donjoviličnih kostiju, kao i vibracije podloge. Njihov račvasti jezik, izvor mnogih strahova i predrasuda, služi kao vrlo razvijeno čulo mirisa i ukusa.

Od približno 2.900 vrsta zmija poznatih u svijetu, otrovno je oko 400, a na širem prostoru Balkanu je, od petnaestak vrsta, otrovno pet.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.