Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Lukač za Fokus.ba: Mnogo očekujem od formiranja Specijalnog tužilaštva u FBiH

Lukac

Direktor Federalne uprave policije (FUP) Dragan Lukač izjavio je u intervjuu za portal Fokus.ba kako mnogo očekuje od formiranja Specijalnog tužilaštva pri Federalnom tužilaštvu, odnosno posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH.

“To će biti kapaciteti koji će se bavili finansijskim kriminalom, jer ima prostora za ozbiljan rad“, kazao je Lukač.

On je u razgovoru za naš portal govorio i o sigurnosnoj situaciji u FBiH, a komentarisao je i ocjene stranih zvaničnika po kojima bi BiH uskoro mogla postati leglo terorizma u Evropi.

Lukač se osvrnuo i na slučajeve privrednog kriminala u FBiH, prijetnjama upućenim zvaničnicima u FBiH, (ne)povjerenju građana u policiju, kao i potrebama za opremanjem i podmlađivanjem kadrova u policijskim organima u FBiH.

Kako biste ocijenili trenutnu sigurnosnu situaciju u FBiH? Šta su najveći izazovi?

To stanje mi procjenjujemo na temelju pokazatelja koje pratimo na čitavom prostoru FBiH, prvenstveno preko kantonalnih MUP-ova, kroz četiri oblasti: stanje kriminaliteta, stanje javnog reda i mira, stanje sigurnosti prometa na cestama i napad na ovlaštene službene osobe.

Kada je riječ o trenutnim pokazateljima, za prvih devet mjeseci ove godine, uskoro ću održati sastanak sa kantonalnim policijskim komesarima gdje ćemo analizirati te podatke. U skladu s tim dogovorit ćemo potrebne mjere da ono što je negativno popravimo, a ono što je dobro još više unaprijedimo.

Šta pokazuju ti podaci?

Općenito gledano, svi pokazatelji imaju pozitivne trendove. Broj krivičnih djela je u opadanju, za otprilike 10 posto je manji u odnosu na isti period prošle godine. Kada je riječ o sigurnosti na cestama, tu imamo ozbiljnijih problema. U ranijim periodima imali smo povećanje broja nezgoda, posebno onih teške kategorije. Trenutno je taj broj sličan pokazateljima iz prošle godine. Ne možemo biti zadovoljni sa tim pokazateljima i ja kod komesara uporno insistiram na pojačanim mjerama odnosno paketom mjera kako bi se stanje na cestama popravilo.

Sve u svemu, mi sigurnosno stanje u FBiH ocjenjujemo kao zadovoljavajuće. Međutim, moram reći da je stanje sigurnosti refleksija ukupnih društvenih događanja. Svi znamo da stanje u društvu nije dobro u nizu segmenata i oblasti: ekonomiji, zdravstvu, prosvjeti, javnoj potrošnji, zapošljavanju, socijalnom statusu itd. Sve to ima relaciju prema sektoru sigurnosti.

U ovom renutku nemamo neki ozbiljan sigurnosni problem koji zahtijeva posebnu intervenciju. Ako gledamo sigurnosnu situaciju u zemljama okruženja i svijetu, kao i slučajeve ubistava većeg broja ljudi u jednom trenutku, mi ipak nemamo takva dešavanja. Imamo i mi svoje specifičnosti u tom segmentu kao postratna zemlja, ali sigurno nismo najgori kako nas neki uporno pokušavaju prikazati u okviru svjetskih razmjera, kao jedan tamni vilajet u kojem ništa ne valja.

Pojedini strani zvaničnici naveli su u proteklom periodu da bi BiH mogla postati leglo terorista IDIL-a. Jesu li te izjave pretjerane i u kojoj mjeri je terorizam trenutno prietnja Bosni i Hercegovini?

Terorizam je prijetnja na globalnom nivou i mi smo prepoznali tu dimenziju opasnosti. BiH se u tom segmentu ni na koji način ne razlikuje od drugih država, ne samo u našem okruženju, već i u svijetu.

Kada je riječ o komentarima stranih zvaničnika, mislim da ima i sa naše strane nerazumijevanja nekih od tih poruka. Brojke u nekim od tih izjava nisu se odnosile samo na BiH, već i na šire okruženje, pa čak i na EU u cjelini. Ovdje govorim o povratncima sa sirijskog ratišta.

U svakom slučaju mislim da te ocjene, bez obzira koliko bile predimenzionirane, ne treba shvatati kao zlonamjerne, već izvući pouke. To treba da nam služi kao osnova u kojem pravcu mi trebamo da poduzimamo mjere, pa i da demantiramo te brojke i ocjene.

Pojedinci u BiH su neke od tih brojki također iznosili javno. Prema tome ne trebamo bježati sami od sebe. Ali opet naglašavam da mi nismo kritični u bilo kom kontekstu kada je riječ o oblasti terorizma.

FUP je u proteklim godinama dokumentovao i pojedine slučajeve privrednog kriminala, ali ti slučajevi ponekad ne dobiju sudski epilog. Kako bi ste ocijenili saradnju sa tužilaštvima?

Kada je riječ o krivičnim djelima koja se odnose na finansijski kriminal, ja nisam zadovoljan obimom rada policjske strukture u FBiH. Nemamo mi pohvalne rezultate u tom dijelu. Nositelj borbe protiv te vrste kriminala je upravo FUP i naši rezultati u tom segmentu moraju i mogu biti mnogo bolji.

U odnosu na ukupni broj prijava u oblasti finansijskog kriminala, na 40 posto slučajeva radi FUP. Kada govorimo o ljudima, mi nemamo kapacitet da odgovorimo tim izazovima, a imamo puno kriminaliteta u ovom segmentu.

Najveći dio predmeta radimo sa Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu, jer su finansijski subjekti koje mi istražujemo najčešće sa sjedištem ovdje u Sarajevu. Nemam primjedbi na saradnju sa tužilaštvom i mislim da je ta saradnja dosta solidna.

Ono na čemu trbamo raditi jeste jačanje kapaciteta kantonalnih MUP-ova koji rade na problematici ove vrste kriminala. S druge strane, mnogo očekujem od formiranja Specijalnog tužilaštva pri Federalnom tužilaštvu, odnosno posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH. To će biti kapaciteti koji će se bavili finansijskim kriminalom, jer ima prostora za ozbiljan rad.

Je li u proteklom periodu bilo prijetnji upućenih FUP-u, vama lično, policijskim organima, institucijama…?

Ima određenih poruka i informacija koje sadrže osjetljive elemente ugrožavanja sigurnosti ljudi koji rade na policijskim poslovima, uključujući i direktora FUP-a. Dajemo mi adekvatan odgovor u odnosu na takva saznanja. Radim čitav život u policiji. Neću reći da sam indolentat u odnosu na pojave te vrste, ali znam se zaštiti.

Stiče se utisak da građani nakon određenih slučajeva ubistava ili teških saobraćajnih nesreća izgube povjerenje u policijske i pravosudne organe. Kako vratiti to povjerenje?

Ne mislim da građani u FBiH nemaju povjerenja u policiju. Čak mislim obrnuto. Građani vjeruju policijskim organima, jer policija svojim radom prije svega štiti građane. Mi se ne bavimo samo fizičkim osiguranjem, već stvaranjem ambijenta sigurnosti i borbom protiv svega onoga što ugrožava sigurnost bilo koga ili imovine.

Ovdje se može postaviti i jedno kontrapitanje. Ko u bilo kojoj državi čini više na sigurnosti građana od same policije? Jesu li to vojske, inspekcije, tužilaštva? Ipak je policija ta koja je na prvom mjestu kada je riječ o sigurnosti građana.

Naravno da u datom momentu kada se desi ozbiljan problem ili incident, onda to kod građana izaziva uznemirenost. To je potpuno normalno, da se ljudi boje za svoj život i živote svojih najbližih. Ali i po ovim pitanjima, kada se stanje u BiH uporedi sa stanjem u okruženju, mi nemamo veliki broj nerasvijetljenih ubistava. Možemo ih na prste izbrojati. Pogledajte zemlje u okruženju, Crnu Goru, Srbiju. Mi opet dobro vladamo stanjem sigurnosti. Naši policijski organi i tužilaštva mnogo rade.

Kako gledate na slučaj Sefić i tu saobraćajnu nezgodu, slučaj Sejfović i bjekstvo iz zatvora itd.?

Ako se vratimo unazad i sagledamo šta je sve policija poduzela u tom kontekstu i u rasvjetaljavanju tih slučajeva, onda ne možemo biti nezadovoljni radom policije. Policija u BiH nije nešto što je izvan društva i izvan sistema. Policija nije imuna na ono što se događa u njenom okruženju. I mi smo živi ljudi. Nismo ni mi marsovci. I mi smo Bosanci i Hercegovci.

Radimo mi solidno svoj posao. Ja sam jako zadovoljan uzimajući u obzir sve okolnosti i ono što policija čini. Da li neko pita našeg policajca ovdje u BiH gdje on živi, kako on živi? A očekujemo od njega da bude nositelj, i to vrhunski, rješavanja svih ovih problema u društvu.

Mislim da moramo prepoznavati i ono za što su nadležni policijski organi, u cjelini i pojedinačno. Ne mogu ja kao direktor FUP-a biti odgovoran za stanje sigurnosti u smisli javnog reda i mira, u smislu krađa itd. Zakon nije definirao da je ta nadležnost data FUP-u.

Ja sam ranije pokrenuo inicijativu da se kontrola saobraćaja kada je riječ o autoputu i magistralnim cestama, zakonom prebaci u nadležnost FUP-u. To bi značilo smanjenje vrlo ozbiljnog kriminala, organiziranog kriminala, trgovine opojnim drogama i terorizma, jer je to kriminal “na točkovima“. Pokrenuo sam tu inicijativu prema Vladi FBiH preko našeg ministra, ali to nikad nije riješeno.

Da li su policijske snage u Federaciji BiH dovoljno opremljene, čega nedostaje i kako je moguće isfinansirati eventualne nabavke?

Kada je riječ o sredstvima za rad i stvaranju uvjeta da policija može raditi svoj posao, ima puno stvari koje treba napraviti. Policija u FBiH ima sredstva za osnovni rad, ali to nije dovoljno. Potrebno je uložiti značajna finansijska sredstva. Ne mogu reći da kantonalne vlade zanemaruju policiju, ali postoje segmenti u koje treba dodatno uložiti.

Možda to građani ne znaju, ali primjerice FUP nema sredstva za presretanje komunikacija. Mi koristimo usluge drugih organa kao što je SIPA. Ali taj kapacitet nije dovoljan. Također nije isto preko nekog drugog primjenjivati posebne istražne radnje nego to raditi direktno. Za razliku od nas MUP RS ima te kapacitete. Oni imaju najsavremeniju opremu za presretanje.

Potrebna su i neka druga tehnička pomagala, u forenzičkom sektoru i dokumentiranju krivičnih djela. Naša oprema u forenzici trenutno je zastarjela. Tu treba uložiti značajna sredstva.

Ono što moram istaći jeste i da je policija u BiH veoma slabo plaćena, pogotovo u pojedinim kantonima kao što su Posavski ili Bosanko-podrinjski. Da li taj policajac stavlja ruku u džep građaninu koji ga potkupljuje sa 10 ili 20 KM? Da li je taj policajac to uradio jer njegovo dijete koje polazi u školu nema patike?

Jesu li policijski kadrovi u FBiH dovoljno popunjeni? Može li se očekivati primanje novih mladih kadrova u narednom periodu?

U posljednje dvije godine imamo jako veliki odliv policijskih službenika. Jedan veći broj je otišao u penziju zbog novog zakona u ovoj oblasti. Kada je riječ o visinama penzija, novi zakon dovodi policijske službenike u nepovoljniji položaj u odnosu na sadašnji zakon. Zato se oni odlučuju za penziju. Pogotovo je to prisutno u kantonalnom MUP-u u Bihaću. Taj trend se nastavlja.

Drugi razlog odliva kadrova jeste iseljavanje stanovništva u inostranstvo. Ljudi koji imaju posao u policijskim organima odlaze sa svojim kompletnim porodicama. Tu ima i mladih ljudi.

Zato su potrebni novi kadrovi. Mi smo u prošloj godini primili 23 policijska službenika, a to isto rade i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova. Trenutno dolazi do jednog ozbiljnijeg podmlađivanja policijskog sastava i to je dobro.