Što će biti s radnicima u privatnom sektoru za vrijeme pandemije? (VIDEO)

Zbog pandemije koronavirusa, u BiH bez posla je ostalo više od sedam hiljada radnika, podaci su ovo Saveza sindikata Bosne i Hercegovine.

Trenutno najugroženiji sektori su iz oblasti uslužnih djelatnosti, trgovine, a posebno je pogođena drvna industrija. Privrednici iz Republike Srpske već su predložili mjere podrške realnom sektoru. A i poslodavci iz Federacije ponudili su osam mjera za očuvanje radnih mjesta.

Firme u drvnoj industriji već tri mjeseca rade u vrlo teškim uvjetima. Do sada je ovoj industriji zabilježeno oko dvije hiljade otkaza. A vrhunac krize kako kaže predsjednik udruženja drvne industrije Suad Ećo, pojavio se u februaru zbog krize u Italiji i Njemačkoj jer su upravo ove dvije zemlje glavno izvozno tržište.

“U martu većina proizvođača koji se bave izvozom nemaju narudžbi i sada više nisu u stanju proizvodnju držati aktivnom. Mogli smo ovo riješiti prije mjesec dana kako bi spriječili barem 50 posto otkaza kojih je pristuno”, rekao je Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije VTKBiH.

Sedam hiljada radnika je do današnjeg dana ostalo bez posla – otpušteno je zbog pandemije, međutim, taj broj može biti puno veći u narednom periodu ako se nešto konkretno ne uradi.

A osim problema u drvnoj industriji, teška situacija je u uslužnim djelatnostima i trgovini. Radnici u sektoru trgovine uglavnom rade dan za dan. A oni koji rade s tesktilnom robom i bijelom tehnikom upućeni su na korištenje godišnjih odmora.

Adnan Alihodžić bio je prisiljen 18. marta zatvoriti svoj frizerski salon i svojih pet radnika poslati kući. Situacija je do daljnjeg, kaže Adnan, neizvjesna.

“Mi smo svi još uvjek tu, pet zaposlenih radnika kućama su na čekanju. Niko još nije dobio otkaz, borimo se, i ja se iskreno nadam da nećemo doći u situaciju da moramo otpuštati radnike”, Adnan Alihodžić, vlasnik frizerskog salona u Sarajevu.

“Mi smo upozoravali da je saniranje ekonomskih i zdravstvenih posljedica trebalo ići paralelno i će upravo ekonomska situacija u zemlji ostaviti daleko teže i nesagledive posljedice”, istakla je Mersiha Bečirović, ispred sindikata trgovine.

Na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, zaključno s martom, prijavilo se oko 400 osoba koje su ostale bez posla, a u narednom periodu očekuje se porast novoprijavljenih – naročito iz sektora ugostiteljstva i trgovine, i svi oni će dobiti minimalnu novčanu naknadu od 416 KM do 800 KM – rečeno je iz Zavoda.

I privrednici su ponudili pomoć, a iz sindikata Republike Srpske upozorili su i na zloupotrebe.

“Imamo pokušaj pojedinih poslodavaca da prave institucije koji su na prvu najavu krenuli da se obračunavaju sa svojim radnicima odnosno da ih prisiljavaju da potpisuju neplaćeno odsustvo ili da ih otpuštaju i na taj način kao da vrše pritisak na vlast da bi došli do koristi”, Ranka Mišić, predsjednica sindikata RS.

Poslodavci u Federaciji ponudili su osam mjera podrške te zahtjevaju hitno potpisivanje sporazuma s Vladom Federacije i sindikatom kojim će se zabraniti otpuštanje radnika tokom krize. Sindikati se načelno slažu sa svim samo ne i s onim da se ide na smanjenje plaća u javnom sektoru. Premijer Novalić je poručio da Vlada neće donositi ishitrene, niti populističke poteze i da ovo nije trenutak kada treba iznositi bilo kakve prijetnje i ultimatume.

“Tim socijalnim sporazumom uveo bi se institut čekanja, regulirao rad od kuće s poslodavcima, a Vlada bi prihvatila obvezu da jedan dogovoreni dio plaće koju isplati poslodavac refundira”, Mladen Pandurević, ispred Udruženja poslodavaca FBiH.

Sve ono što bi pravna i fizička lica trebala uplaćivati – mora se zaustaviti barem do 30. juna, ističu ekonomisti. Naglašavaju i da bi svi nivoi vlasti trebale napraviti posebne budžete kako bi mogli naći prave izvore finansiranja za zastoje u prilivu fiskalnih i parafiskalnih naplata. I ako ne napravimo adekvatne poteze, naći ćemo se u bezizlaznoj situaciji.

“Svim pravnim i fizičkim osobama treba staviti od 15. marta do kraja juna da se ne plaćaju potraživanja prema bilo kome, kako bi se ta sredstva koristila za isplatu plaća u određenom obimu. Treba onemogućiti da se radnici ne otpuštaju”, smatra Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

U parlamentarnu proceduru po hitnom postupku upućene su dopune Zakona o PDV-u kojim bi se rok za plaćanje PDV-a prolongirao s desetog do posljednjeg radnog dana u mjesecu.

Udruženje IT kompanija iz BiH, uputilo je također svim nivoima vlasti u BiH prijedlog deset mjera koje će, ako se usvoje, znatno pomoći cjelokupnom domaćem gospodarstvu. A jedina barem za sada vidljiva, doduše kratkoročna pomoć, stigla je od Vlade Kantona Sarajevo koja je obećala poslodavcima koji su zadržali radnike, pomoć u vidu sufinanciranja dijela troškova za isplatu plaće u martu i aprilu.