Hašimbegović: Godina ispunjena brojnim aktivnostima u Historijskom muzeju

Aktivnosti, rezultati i statistika pokazuju da je 2016. godina bila sjajna godina za Historijski muzej Bosne i Hercegovine. Obilježili su je brojni događaji koji su dali novi puls ovoj respektabilnoj muzejskoj instituciji s pet decenija opstojnosti, čiji su uposlenici uprkos teškim uslovima rada pokazali iznimnu ljubav prema kulturno-historijskom naslijeđu BiH i želju da se ono maksimalno sačuva i promovira.

Direktorica tog Muzeja Elma Hašimbegović ističe u razgovoru za Fenu da je realizirano više od 20 izložbi, nastavljena su i razvijena brojna domaća i međunarodna partnerstva s muzejima i muzejskim profesionalcima iz zemlje i svijeta, civilnim društvom, univerzitetom, studentskim organizacijama, lokalnom zajednicom, ambasadama, sa najmlađim, mladima, osobama treće životne dobi, ali i osobama sa invaliditetom.

Uposlenici Muzeja organizirali su 14 sati raznolikog programa za Dan i noć muzeja kada su dočekali više od pet hiljada posjetilaca, sredili dvije muzejske zbirke s ciljem zaštite muzejske građe ali i prezentacije kulturno-historijskog naslijeđa BiH, uvodeći nove muzejske prakse i otvarajući važna pitanja iz historiografije i muzeologije.

– Vrlo smo ponosni na Otvoreni depo, ali i Foto-depo koje smo otvorili za javnost ove godine. Organizirali smo radionice i koncerte, što nam je ove godine donijelo rekordan broj domaće publike u muzej – kazala je ona.

Kada je riječ o uslovima rada, najkonkretniji pomak u ovoj godini predstavlja rekonstrukcija krova kubusa kojom je Muzej, zahvaljujući Specijalnom fondu američkih ambasadora u BiH i Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, trajno riješio zaštitu eksponata i stalne muzejske postavke.

– Poprilično apsurdno zvuči da kvalitet funkcionisanja jedne kulturne institucije ovisi o vremenskim uslovima kao da se, recimo, bavimo poljoprivredom, no velika je stvar kad možemo reći da nam barem kiša više ne predstavlja prijetnju. Sad nam ostaje da preživimo hladnoću i zimske mjesece, i uposlenici i muzejska građa, ali i naši posjetioci, u uslovima bez grijanja. No zato smo se lako uklopili u program manifestacije “Ledena čarolija” Opštine Novo Sarajevo u koji smo se uključili sa svojim aktivnostima, uz promotivnu cijenu ulaznice, edukativne radionice i druge sadržaje – istaknula je Hašimbegović.

Izdvojila je tri stvari u ovoj godini zbog značaja kojim prevazilaze okvire Muzeja, a pogotovo realne mogućnosti u kojim se ova institucija nalazi. Najznačajnija je predstavljanje Historijskog muzeja BiH na Bijenalu arhitekture u Veneciji, značajno ne samo za vidljivost i mapiranje na međunarodnoj sceni Muzeja nego i za grad Sarajevo.

Muzej se u saradnji sa partnerima iz Švicarske pojavio kao izlagač i kao tema zvaničnog kolateralnog događaja na izložbi pod nazivom “Sarajevo Now: The People's Museum”. Ta je postavka, navela je ona, otvorila pitanje može li muzej biti katalizator promjena u društvu, ispričala priču o Historijskom muzeju kao instituciji koja se usprkos teškoćama i izazovima postratnog bh. društva, birajući alternativne pristupe u radu, izborila da bude mjesto susreta, otvorena za sve, važna kulturna i obrazovna tačka u gradu, ali i ponudila prijedlog arhitektonske intervencije na objektu.

Također, Mjesecom muzeja u novembru je obilježeno pedeset godina od otvaranja prve muzejske postavke i zgrade 1966. godine. Iako je Muzej osnovan još 1945., to je bilo njegovo zvanično otvaranje za javnost, što su uposlenici smatrali sjajnom prilikom da kroz različite događaje, izložbe, diskusije i promocije obilježe ovu značajnu godišnjicu, sagledaju dosadašnji rad muzeja i postave smjernice za budućnost.


– Rođendan smo proslavili 25. novembra zabavom koju su kreirali i u kojoj su učestvovali mladi ljudi, generacije kojima i ostavljamo muzej i kulturno-historijsko naslijeđe u amanet – istaknula je ona.

Kao treći događaj izdvojila je organizaciju dizanja svijesti za kulturno-historijsko naslijeđe antifašizma i socijalizma. Riječ je o Spomen-kompleksu na Vracama koji svjedoči o historiji grada Sarajeva, a danas je u jako lošem stanju.

– Raduje nas što se akciji koju je pokrenuo i organizirao Historijski muzej BiH odazvao veliki broj građana Sarajeva i što je urodila konkretnim rezultatima. Namjeravamo u narednom periodu nastaviti s ovakvim i sličnim aktivnostima koje će za cilj imati dizanje svijesti o važnosti kulturno-historijskog naslijeđa BiH i svih njenih naroda – ustvrdila je ona.

Najavljujući planove Muzeja za narednu godinu, Hašimbegović naglašava da uposlenici ove institucije žele nastaviti putem kojim su krenuli – organiziranjem aktivnosti koje otvaraju važna pitanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti bh. društva, te kreiranju ambijenta koji će muzej činiti važnim i ugodnim mjestom za dijalog i razmjenu znanja i ideja, u koji će ljudi rado dolaziti i osjećati ga svojim.

Bit će nastavljen i rad na sređivanju zbirki i prostora muzeja, ove godine fokusirajući se na muzejsku biblioteku sa željom da korisnicima ponude novi prostor za rad i učenje. Također, u planu je i sređivanje vanjskih prostora muzeja-muzejskog atrija koji nudi velike mogućnosti za sadržaje s djecom i mladima.

– U 2017. godini bi i naša stalna i najznačajnija postavka o ratnom Sarajevu, za 25. godišnjicu od počeka opsade, trebala zasjati u novom sjaju. Međunarodno prepoznata i muzeološki visoko ocijenjena postavka u čijem kreiranju su učestvovali i još uvijek učestvuju građani Sarajeva, zaslužila je da dobije reprezentativniji i kvalitetniji izgled. Daćemo sve od sebe da u novoj godini ostvarimo plan koji smo sebi postavili, na zadovoljstvo stranih posjetilaca, stručne kritike, ali još više građana Sarajeva – podvukla je direktorica Historijskog muzeja BiH.

Želja je da u 2017. budu nastavljeni i radovi na rekonstrukciji zgrade Muzeja, opet, kako naglašava ona, ponajviše zbog Grada i građana Sarajeva koji zaslužuju da vjerovatno najreprezentativnija građevina moderne arhitekture u BiH dobije opet izgled kojim će se svi ponositi. U dogovorima sa nacionalnom Komisijom za spomenike pripremljena je aplikacija prema američkoj ambasadi za sljedeću fazu radova.

U konačnici, komentirajući rješavanje pravnog statusa sedam institucija kulture od državnog značaja koji je neriješen od kraja rata, gdje pripada i ovaj Muzej, Hašimbegović smatra da je vrijeme ustanoviti kako tih sedam institucija kao takve više ne postoje – za dobro njihovog opstanka ili ne.

Smatra da se to možda moglo i ranije uraditi – pokušati naći rješenja za svaku instituciju pojedinačno. Raspodjela sedam institucija na entitetske, odnosno kantonalne nadležnosti, kako ona podsjeća, stara je ideja koja je sad u inicijativi Ministarstva civilnih poslova BiH dobila novi zamah.

– Hoće li kantonalna i federalno ministarstvo preuzeti Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH ili Umjetničku galeriju BiH ostaje da se vidi, ali postaje sve izvjesnije da je Grad Sarajevo odlučio privremeno preuzeti brigu o našem Muzeju – da li nam to donosi osjećaj olakšanja jer ne moramo brinuti o egzistencijalnim problemima ili nas odvajanje od “sedam institucija” trajno odmiče od državnog nivoa i eventualno ostavlja na nivou “problema gradskog muzeja” u budućnosti, ostaje da se vidi. Vidjećemo uskoro šta nam 2017. godina po tom pitanju donosi – zaključila je u razgovoru za Fenu Elma Hašimbegović.

IZVORFena
PODIJELI