“Zlatni studenti” UNSA: Boriti se za svoje mjesto, promijeniti mentalitet i učiti (FOTO)
Univerzitet u Sarajevu će u subotu, 5. novembra, u dvorani “Juan Antonio Samaranch” u Sarajevu organizovati svečanu promociju i dodjelu diploma za 5.491 diplomanta i magistranata. Najuspješnijim studentima prvog i drugog ciklusa studija sa svakog fakulteta i akademije, kao i pridružene članice Univerziteta u Sarajevu, biće uručena priznanja Univerziteta u Sarajevu – Zlatna značka, Srebrena značka i Povelja Univerziteta u Sarajevu.
Studenti, odlikovani Zlatnom značkom, najvišim priznanjem Univerziteta u Sarajevu za Anadolu Agency (AA) su poručili da im ovo priznanje znači jer predstavlja krunu rada, truda i odricanja, ali su naveli da ni ono kao takvo, niti stečena diploma nisu garant zaposlenja. Smatraju da mladi imaju najviše mogućnosti onda kada se bore za svoje mjesto u društvu i kada već u početnoj poziciji sebe učine konkurentnijim na tržištu rada i rade na svom usavršavanju. Obrazovanje smatraju najboljom investicijom, koja ne može propasti i koja će se zasigurno višestruko vratiti.
Jedna od 35 dobitnika Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu u prvom ciklusu je i Berina Beširović (22) iz Sarajeva. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu s prosjekom 9,78. U razgovoru za AA je istakla da joj ovo priznjanje znači i da je čini sretnom to što se trud studenata koji uče ono što vole i trude se za ono što vole cijeni.
Studirala ono što voli
“Upisala sam ono što me stvarno zanima i što volim. Iako se, nažalost, u našem društvu upisivanje fakulteta mjeri sa tim koliko je taj fakultet podoban za pronalazak posla u budućnosti, ja nisam o tome razmišljala. Razmišljala sam da studiram ono što volim, jer ako u nečemu uživam u tome mogu biti najbolja. Jednostavno volim da izučavam takve materije i moja motivacija je bila da kada se već nečim bavim da to uradim najbolje što umijem. Dala sam sve od sebe i to je rezultiralo ovakvim prosjekom”, istakla je Beširović.
Trenutno joj je prioritet završiti master studij kao redovan student, a osim obrazovnog sektora, ova mlada djevojka se bavi volonterskim radom u više organizacija, firmi i institucija.
“U sektoru Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti sam formirala svoju omladinsku sekciju, također volonterski, koja broji preko 250 mladih iz cijele BiH. Zadužena sam za jedan dio BiH, zajedno sa kolegama radimo na projektima koji okupljaju mlade različitih religija i nacionalnosti kako bi se njima omogućilo neformalno obrazovanje pored obrazovanja koje se nudi u državi. Pored toga i na fakultetu pomažem profesorima pri organizovanju predavanja, a također volontiram u Svjetskom bošnjačkom kongresu i predsjednica sam Foruma mladih bošnjačkih intelektualaca. To je nekako sve vezano za politologiju. Ja sam diplomarani politolog, iako ne mogu da se naviknem na tu sintagmu, još uvijek, ali sve je vezano za tu struku”, ispričala je.
Borba za svoje mjesto u društvu
Nada se da će po završetku drugog ciklusa studija dobiti stalno zaposlenje u svojoj struci, a želja joj je da u budućnosti Bosnu i Hercegovinu predstavlja i vani.
“Bilo bi mi zadovoljstvo. Međutim, ja sam svjesna koliko su ovdje i ekonomski i socijalni uslovi nezadovoljavajući za nas mlade, tako da se nadam da ću borbom za ovo neko isticanje koje pokušavam da ostvarim biti prepoznata kao neko ko bi učinio BiH ponosnom u budućnosti”, kazala je studentica generacije FPN-a u Sarajevu.
Smatra da mladi imaju najviše mogućnosti onda kada se bore za svoje mjesto u društvu, kada se bore da pokažu svoje talente, jer svako posjeduje nešto zbog čega je drugačiji od drugih.
“Svako je u nečem najbolji među mladima, pogotovo mlade generacije koje se i rađaju sa nekim vještinama. Nevjerovatno, imam kolega koji su mlađi od mene koji su bliži nekim temama i materijama nego što je moja generacija bila. Njima poručujem da ono što zaista vole i što im se sviđa da se tome posvete i daju 150 posto sebe i neko će prepoznati njihovo znanje. Jer, koliko god mi mislili da je korupcija još uvijek ono što mladima omogućava budućnost, da samo tako mogu nešto ostvariti, ja sam nekako utopista i dalje vjerujem da neko ko se zaista trudi i radi da će to neko nekada zaista i prepoznati”, poručila je Beširović.
Harun Išerić (23) je najbolji student Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koji će zbog dobrih rezultata i prosjeka 9,98 tokom četverogodišnjeg studija ove subote biti nagrađen Zlatnom značkom Univerziteta u Sarajevu, najvišim priznanjem ovog univerziteta.
U razgovoru za AA, predsjednik Evropskog udruženja studenata prava Sarajevo u mandatu 2015./2016., istakao je da je Zlatna značka UNSA jedna od potvrda da trud i rad kad-tad budu prepoznati i nagrađeni.
“Počastvovan sam što sam nositelj najvišeg priznanja Univerziteta u Sarajevu. Na početku studija i tokom cijelog studija sigurno je bio jedan od motiva da više ulažemo i više radimo tokom dodiplomskog studija. S druge strane, možemo vidjeti u odnosu na pojedine nosioce Zlatnih znački, koji su je dobili prije mene, da su uspjeli dobiti posao, to jest da Zlatna značka predstavila bolju startnu poziciju za svakoga od njih prilikom zaposlenja. Na kraju iza rada i iza truda slijedi nagrada. U biti, to je jedan od glavnih motiva”, kazao je Išerić.
Kako je kazao, Vlada Kantona Sarajevo sprovodi projekat finansiranja zapošljavanja dobitnika zlatnih znački te se s tim u vezi nada da će poslodavci u narednom periodu prepoznati 35 ovogodišnjih ovogodišnjih dobitnika priznanja UNSA.
Ulaganje u obrazovanje najbolja investicija
Pravni fakultet je upisao jer je želio da da svoj doprinos ostvarivanju pravde u bh. društvu. Kako je kazao, to je nešto za čim bh. društvo najviše žudi. U tom smislu se nada da će u budućnosti imati priliku raditi u pravosuđu, a nada mu je da u konačnici širi znanje među mladim ljudima, što i jeste jedan od njegovih osnovnih ciljeva u budućnosti.
Ukazujući na činjenicu da se studenti zadovoljavaju time da tokom svog dodiplomskog studija samo polože ispite, Harun poručuje da je to recept za propast jednog društva, jer ako mladi nisu spremni da u tim godinama pokažu inicijativu, želju da svoj život učine dinamičnijim, kako od njih možemo očekivati da aktivno doprinesu razvoju i promjenama u zemlji.
Podsjećajući na izreku da će vam “u bosanskom društvu oprostiti sve osim uspjeha i od toga da niste procječan”, Išerić je poručio da je na promjeni takvog mentaliteta i razmišljanja potrebno da rade svi, kako mladi, tako i njihovi roditelji.
Smatra da je potrebno mijenjati takav pogled na svijet, odnosno pogled na visokoškolsko obrazovanje da je važno samo položiti ispit i dobiti diplomu.
“Moja poruka mladima je da traže još nešto, da im vrijeme ne prođe samo u studiranju. Toliko imate prilika da učestvujete u procesima, projektima mobilnosti mladih, da putujete Evropom, studirate na univerzitetima u EU, da više doprinosite svom društvu, da razvijate socijalnu inteligenciju, da radite na razvijanju društvene odgovornosti, kroz rad u nevladinom sektoru, kroz humanitarni rad i volontiranje”, istakao je.
Pozvao je mlade da ne dozvole sebi da u biografiji nakon studija imaju samo diplomu o završenom fakultetu, nego da već u početnoj poziciji sebe učine konkurentnijim na tržištu rada i rade na svom usavršavanju.
“Toliko postoji mogućnosti da kroz vannastavne aktivnosti, kroz studentske konferencije i sam rad u studentskim organizacijama pomognete i svojim kolegama da sutra budu konkurentni na tržištu rada. U biti već sada učinite sebe konkurentnim sa takvim vještinama i sposobnostima da će vas poslodavac odmah htjeti zaposliti”, istakao je.
Poruka studenta generacije Pravnog fakulteta u Sarajevu je da je ulaganje u svoje obrazovanje najbolja investicija koju pojedinac može napraviti.
“Ona ne može propasti i zasigurno će se višestruko vratiti. Znanje je naše najjače oružje, koje možemo iskoristiti da promijenimo sebe a potom, parafrazirajući Nelsona Mandelu, i svijet u kojem živitmo”, poručio je Išerić.
Nađa Hodžić (23) sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, dvostrukti je dobitnik Zlatne značke UNSA. Magistrirala je na odsjeku za elektroenergetiku s prosjekom 9,95, a prvi ciklus studija završila je s prosječnom ocjenom 9,65.
Tokom studija je bila angažovana kao demonstator na predmetima Inženjerska fizika 1 i Inženjerska fizika 2. Također je bila član upravnog odbora studentskog ogranka udruženja IEEE pri UNSA. IEEE je inače najveće svjetsko udruženje studenata i inženjera elektrotehnike.
Kaže da je priznanje Zlatna značka UNSA velika stvar za nju i predstavlja na neki način krunu rada, truda i odricanja tokom prethodnih pet godina.
“Velika mi je čast biti dobitnik ovog priznanja. Motivacija tokom studiranja je prvenstveno bila činjenica da volim svoju struku, odnosno da stvari o kojima sam učila me zaista zanimaju i nije mi bilo mučno učiti ih. Naravno, uvijek postoje trenuci kada čovjek nije raspoložen da ode na predavanje ili radi zadaću, ali želja da završim fakultet i jednog dana budem poznato ime u svojoj branši, te doprinesem razvoju naše države je ono što mi je davalo snagu”, istakla je ova mlada Sarajka.
Do posla podobni, a ne sposobni
Trenutno je nezaposlena, odnosno u fazi traženja posla. Ističe da to nije nimalo jednostavno, čak ni onima koji su fakultet završili sa visokim prosjekom i dobili ovakva priznanja.
“Jedna od opcija mi je zaposlenje na asistensku poziciju, obzirom da je pravilo fakuleta da zapošljava Zlatne značke. Nadam se da će mi ovo priznanje pomoći ka ostvarenju tog cilja. Što se tiče zaposlenja na nekom drugom mjestu, mišljenja sam da, nažalost, nije velika korist od ostvarenog uspjeha. Mislim da smo svi upoznati sa onom rečenicom ‘podobni, ne sposobni’, pa se tako i ja lično susrećem sa situacijom u kojoj se posao dobiva preko veze, štele i slično”, kazala je. Plan joj je ostati u BiH te, kako je kazala, doprinijeti njenom razvoju, bilo kroz kvalitetno obrazovanje budućih inženjera elektrotehnike, bilo kroz neki drugi posao koji će raditi u budućnosti.
Mladima je poručila da uče za znanje, a ne za prosjek. Istakla je da lično nikada nije bila opterećena prosjekom, već je učila da bi stekla znanje i vještine koje su joj potrebne, a ocjene su same došle kao rezultat toga.
“Prosjek zaista nije bitan. Možda bi bilo ljepše da jeste, i da mi ‘zlatni studenti’ imamo neke privilegije kod zaposlenja, ali nažalost to nije tako. Lijepo je dobiti Zlatnu značku, ali za dva-tri dana niko više neće pričati o tome. Tada vam ostaje samo ono što znate, da sa tim gradite bolju budućnost za sebe i one koje volite”, zaključila je Hodžić.