FakTTest

Franjo Šarčević

Državotvornost i društvotvornost

17/11/2021

Stoga, zadaća onih koji bi htjeli donijeti neko dobro u ovoj zemlji nije da budu državotvorni, nego društvotvorni. Dakle, potrebno je stvarati socijalno, egalitarno, pravedno i solidarno društvo, raditi na njegovoj izgradnji – na temelju pluralističke platforme

Jedan od izvora nesporazuma i potpune zbrke u bosanskohercegovačkom političkom i uopće društvenom polju, što otvara veliki prostor za manipulaciju, jest to što neki osnovni i najfrekventniji pojmovi nisu nikada definirani, objašnjeni niti je – izuzevši neke relativno izolirane slučajeve očito ograničenog dometa – od strane akademskih mislilaca i političkih komentatora došlo do pokušaja dekonstrukcije nekih floskulatornih termina.

Piše: Franjo Šarčević

U kakofoniji i histeričnoj galami koju proizvode „zaštitnici nacionalnih interesa“ (da bar jesu to) i njihovi „državno-patriotski“ pandani, izgubilo se ili zamaglilo značenje nekih osnovnih pojmova kojima se svakodnevno operira, tako da više nije jasno o čemu se govori kada se govori o „konstitutivnosti“, „građanskoj državi“, „državi“ i tako dalje. Glavno je samo da se stvara buka kako bi se minirala svaka racionalna rasprava i osujetio svaki pokušaj životno potrebnog kompromisa, ili da se neke stvari ponavljaju kao u šamanističkom prizivanju duhova s nadom da će se duh jednom i pojaviti.

Posljedica je to i činjenice da u našem javnom prostoru nedostaje ljudi (nije da se ne nađe poneki!) poput Žarka Puhovskog, istaknutog intelektualca iz Hrvatske, koji se u svojim nastupima u medijima na neki način „specijalizirao“ za hladno racionalno i logičko problematiziranje općih mjesta i za dovođenje nekih standardnih mantri do logičkog ćorsokaka.

Komentirajući tako pozicije nekih desnih stranka u Hrvatskoj, Puhovski je jednom rekao kako bi one koji inzistiraju na državotvornosti, na tome da su državotvorne stranke, trebalo hapsiti zbog protuustavnog djelovanja, jer u Hrvatskoj već postoji država. U tom smislu, biti državotvoran u već stvorenoj državi znači biti protiv države u kojoj se djeluje. „Oni se ponašaju“, kaže Puhovski, „kao da države nema i još uvijek nisu shvatili gdje se nalaze“.

Sasvim analogno, ova logika može se prenijeti u bosanskohercegovački kontekst. I u skladu s tim, najdržavotvornija stranka u Bosni i Hercegovini je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata. Oni upravo nastoje stvoriti državu, dakle narušiti postojeći ustavni poredak i državni okvir BiH.

Na što misle oni iz oponentske politike iz Federacije BiH koji kažu da su državotvorni? Pojmovi, dakako, imaju ono značenje koje im pridamo i sasvim je legitimno da se npr. ono što sada zovemo jabukom zove lubenicom, a ono što zovemo lubenicom da se zove jabukom, ako se tako dogovorimo. Stoga bi valjalo „državotvorce“ pitati koju državu žele stvoriti, uopće: što taj pojam u njihovom shvaćanju znači, osim što igra ulogu magične riječi.

No, već je o tome pisamo – država nije nikakva vrijednost a priori, trebamo ga vrednovati u skladu sa sadržajem koji se u taj okvir unese; drugim riječima: u skladu s društvom i njegovim interesima. Svakako, ni društvo nije kategorija a priori, nego nastaje u odnosu na sve okolnosti koje se odbijaju od njega i oblikuju ga. Zato ne možemo izmaštavati neku državu na nekom „društvu“ kojeg nema, osim ako postojećem ne upišemo značenje onog što želimo.

Stoga, zadaća onih koji bi htjeli donijeti neko dobro u ovoj zemlji nije da budu državotvorni, nego društvotvorni. Dakle, potrebno je stvarati socijalno, egalitarno, pravedno i solidarno društvo, raditi na njegovoj izgradnji – na temelju pluralističke platforme, s institucijama unutar kojih će različiti vrijednosni sistemi moći koegzistirati. Stoga je vrlo znakovito što se toliko mnogo spominje „građanska država“, a vrlo rijetko „građansko društvo“.

Za početak, unutar bosanskohercegovačkog društva, koje u stvarnosti funkcionira kao tri odvojena društva, potrebno je pažljivo, promišljeno, pošteno i hrabro raditi na povezivanju društva/društava odozdo, truditi se oko minimalnog konsenzusa, s primarnom zadaćom rušenja zidova između nacionalnih zajednica u našoj zemlji.

Mnogim „državotvorcima“ to, nažalost, slabo ide.

Komentari

Autor: Franjo Šarčević

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.