Taj ludi svijet

Detlačke ambarine

Misterija 23 rupe: Ovo arheološko nalazište u BiH i dalje je velika enigma

13/11/2021

Na ovoj lokaciji nalaze se 23 ručno isklesane rupe u stijeni, u obliku ćupa ili amfore, različitih veličina u koje može stati oko 70 tona hrane

U selu Donji Detlak kod Dervente nalaze se odnosno 23 rupe koje su ljudi isklesali u stijenama kako bi u njima čuvali hranu. Tačno vrijeme kada su napravljene i korištene i dalje nije poznat, ali se pretpostavlja da se radi o srednjem vijeku. Prema procjenama arheologa, u ovim podzemnim posudama moguće je smjestiti oko 70 tona hrane.

“Prva istraživanja su vršena od 1892. godine i smatrano je da je ovo iz rimskog perioda. Arheološko nalazište gdje se nalaze 23 ambarine odnosno rupe u krečnjačkoj stijeni, s tim što je 15 bilo istraženo, a osam neistraženo”, ispričao je Mladen Pećić, stručni saradnik za turizam u Turističkoj organizaciji Grada Derventa.

Posljednja istraživanja 2009. godine

Iz 1988. godine, iz arheološkog leksikona poznato je da se veličine pojedinačnih rupa kreću od dva do dva i po metra dubine, široke su od 1,2 do 1,8 metra, dok je otvor 60 centimetara.

Posljednja arheološka istraživanja vršena su 2009. godine, ali ni ona nisu potpuno rasvijetlila detalje vezane za ambarine.

“I dalje su enigma, i dalje se ne zna precizno iz kog perioda datiraju međutim najvjerovatnije da se radi o srednjem vijeku, da su srednjevjekovna spremišta hrane, praktično da su žitne jame koje se mogu naći na širem području Balkana”, ispričao je Pećić navodeći da na području Dervente postoje i u selima Gornja Lupljanica, Osinja i Dažnica.

Donji Detlak nalazi se na udaljenosti od 14 kilometara od Dervente, između rijeke Ukrine i rječice Lupljanice, a ovo arheološko nalazište dio je Kulturno-istorijskog kompleksa Detlak koji je 2010. proglašen kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja.

Natkriveno nalazište

Kompleks pored ambarina obuhvata i obližnju crkvu Svetog Ilije, sa grobljem, uz koju su smješteni i manastirski konak, stara škola i ljetnjikovac te staru nekropolu i pećinu koja je bila monaška isposnica.

Prije arheoloških istraživanja 2009. godine, područje na kojem se nalaze ambarine bilo je šuma, a nakon krčenja 2015. godine napravljena je nastrešnica kako bi se nalazište zaštitilo od uticaja vremenskih prilika. Na taj način to je postalo jedno od rijetkih natkrivenih nalazišta u Bosni i Hercegovini. Ispod krova, a iznad ambarina, postavljene su drvene konstrukcije u adekvatnim dimenzijama kako bi posjetioci mogli da shvate oblike koji se nalaze ispod zemlje.

“Posjete su uglavnom individualne, dolaze grupe koje su zainteresovane i mi smo tu često s posjetiocima mada dolaze i samoinicijativno”, rekao je Pećić.

Naglasio je da, iako se ne zna tačna namjena ambarina, mogu se dovesti u vezu s postojanjem nekadašnjeg manastira na ovom području.

Knjiga iz 16. vijeka

Protonamjesnik Željko Božić, služač u manastiru Donji Detlak, rekao je da je nekadašnji manastir Detlak sigurno jedan od najstarijih na ovom području, ali da i dalje nije poznato gdje se tačno nalazi. Sadašnja crkva proglašena je za manastir 2009. godine, ali po narodnom predanju manastir Detlak je postojao i mnogo ranije. Sadašnja crkva podignuta je na mjestu stare crkve brvnare koja je kako se pretpostavlja zapaljena za vrijeme Pop-Jovičine bune, 30-tih godina 19. vijeka.

O postojanju manastira svjedoči “Detlački evhologion”, ručno prepisivana knjiga na ovoj lokaciji koja se sastoji iz dva dijela, od kojih je stariji napisan oko 1550. godine, a drugi u periodu između 1625. i 1635. godine.

Božić je o povezanosti nekadašnjeg manastira i ambarina rekao:

“Pretpostavka je da ne postoji neka direktna veza. Oni se nalaze blizu jedan uz drugi, a vezano je sigurno na neki način, ali ne direktno. Ovaj lokalitet ambarine u stručnoj javnosti, iako je narod znao za to i zvao je to ambarine i sama riječ ukazuje da je narod znao za šta je on služio, ali ovdašnje stanovništvo ga nije nikada koristilo za te namjene”.

Hrana za godinu

Za ambarine Božić kaže da su one nešto posebno što ne može da se vidi svaki dan i na svakom mjestu.

“Narod je ovoga kraja sigurno tu skrivao hranu u ta stara vremena, ali vjerovatno to nije bilo u centru sela, jer je vjerovatno bilo negdje sklonjeno dalje, da neprijatelj ne bi mogao da nađe. To su bile skrivnice, gdje je skrivana uglavnom, pretpostavlja se, hrana”, rekao je on.

Dodao je da je lokalitet zanimljiv i interesantan, da turisti sa raznih strana dolaze samoinicijativno, uglavnom u ljetnjem periodu.

“Klesane su ručno, ljudska ruka je to radila. Jako je zanimljivo, jer imaju formu ćupa nekog kada se tako pogleda. Različitih su dimenzija, zbog čega se pretpostavlja da su se koristile za čuvanje različitih vrsta hrane. Stručnjaci su izračunali da je moglo da stane oko 70 tona hrane što bi bilo dovoljno da može da hrani populaciju od 300, 400 ljudi otprilike godinu dana”, pojasnio je Željko Božić.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.