Koliko zagađenost zraka utiče na trudnoću

S dolaskom jeseni i hladnijih dana svjedoci smo svakodnevnog porasta nivoa zagađenja zraka.

Izlaganje opasnim materijalima i procesima kod kuće, na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici može izazvati ili pogoršati veliki broj bolesti. U svakodnevnoj praksi ljekari obično liječe samo posljedice ovakvih bolesti, međutim, sve dok se ne identificira i ne neutralizira utjecaj ovih štetnih faktora, liječenje manifestacija, a ne uzroka bolesti, u najboljem slučaju samo parcijalno ublažava navedeni problem, piše za portal Prvozdravlje Alma Budim-Hondo, specijalista ginekologije i akušerstva .

Pacijenti su, također, sve više zaokupljeni rizicima ekspozicije u životnoj sredini. Obično traže odgovore na vrlo specifična pitanja, naprimjer: Je li u našem gradu sigurno piti vodu iz vodovoda? Mogu li moji problemi s disanjem biti u vezi sa zagađenjem zraka? U današnjem civilizacijskom okruženju niti trudnice kao osjetljiva populacija nisu pošteđene štetnih utjecaja zagađenja okoline i zraka.

Najvažniji zagađivači zraka

Zagađenje zraka nastaje kada koncentracija određenih tvari dostigne nivoe koji uzrokuju njegovu toksičnost. Polutanti u zraku najčešće nastaju kao produkti ljudskog djelovanja (emisija pri izgaranju goriva za pokretanje automobila, fosilnih goriva, loživo ulje, ugljen, rad toplana, velikih industrijskih postrojenja) te emisijom iz prirodnih izvora. Najvažniji polutanti zraka su: sumpordioksid (SO2), azot-monoksid i dioksid (NO, NO2), ugljični monoksid (CO), benzen, lebdeće čestice manje od 10 µm, sumporvodonik (H2S), ozon (O3). Osim toga, poslije ispuštanja zagađivači se mogu promijeniti tokom hemijskih reakcija. Reducenti kakvi su sumpordioksid i pojedine supstance iz dima termocentrala mogu reagirati u zraku i stvoriti kisele sulfate i aerosol, prekursore kisele kiše, koji mogu prevaliti velike udaljenosti u atmosferi te putem kiselih kiša zakiseljavati tlo, što dovodi do zasoljavanja i zakiseljavanja rezervi pitke vode na planeti. U tlu se povećava količina teških metala: živa, olovo itd. Još se istražuju neposredni i udaljeni efekti ovih izlaganja.

I dok se zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država i EU bave utjecajem vanjskih faktora i zagađenja na plod u utrobi majke, mi u Bosni i Hercegovini se još uvijek bavimo njihovim posljedicama.

Utjecaj na fetus

Brojna naučna istraživanja sugeriraju da zagađenje okoliša na mnogo načina može utjecati na fetus. Oplođena jajna ćelija i fetus mogu reagirati na otrove koji vidljivo nemaju negativan utjecaj na odrasle osobe. Ćelije fetusa u ranoj trudnoći su zbog brzog umnožavanja i diferencijacije u specifične organe posebno osjetljive i vulnerabilne. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da zagađenje zraka šteti fetusu utjecajem na DNK (genetsku osnovu) nerođene djece, dovodi do fatalnih malformacija, oštećuje pluća fetusa i dovodi do manje porođajne težine.

Naučnici iz Centra za dječije zdravlje američkog Univerziteta Kolumbija promatrali su 60 novorođenčadi u zagađenim četvrtima Njujorka i pokazali da DNK nerođene djece može biti oštećena čak i prije rođenja ako njihove majke udišu zagađeni zrak. U sklopu studije promatrana su djeca koja su izlagana policikličnoaromatskim hidrokarbonatima, karcinogenim polutantima koji prelaze placentarnu barijeru, a u zrak dolaze kao produkti izgaranja (gradski promet, grijanje, pušenje…).

Majke nepušačice su ispunjavale upitnike i nosile zračne monitore tokom posljednjeg trimestra trudnoće. Ispitivala se krv iz pupkovine novorođenčadi s posebnim osvrtom usmjerenim na hromozome koji nose DNK. Primijećeno je prosječno 4,7 nepravilnosti na hromozomima na 1.000 bijelih krvnih zrnaca kod novorođenčadi majki koje su pripadale skupini niskog nivoa izloženosti, a 7,2 nepravilnosti na 1.000 bijelih krvnih zrnaca kod novorođenčadi iz skupine majki s visokom izloženošću zagađenom zraku.

Istraživanja kalifornijskih naučnika iz područja epidemiologije, okolišne medicine i javnog zdravstva i biostatistike pokazala su da velika izloženost urbanom smogu tokom rane trudnoće (drugi mjesec trudnoće) može povećati rizik od nastanka određenih srčanih defekata fetusa. Za svaku od ispitivanih trudnoća izračunata je prosječna mjesečna izloženost ugljičnom monoksidu, azotoksidu i ozonu, na osnovu podataka lokalnih meteoroloških stanica. Ukoliko je majka pripadala skupini izloženoj najvišim koncentracijama ugljičnog monoksida u zraku, rizik nastanka ventrikularnog septalnog defekta u fetusa (srčane anomalije kada postoji manja ili veća komunikacija između srčanih komora) bio je gotovo tri puta veći u odnosu na fetuse iz trudnoća u kojima je rizik izlaganja ugljičnom monoksidu bio na najnižem nivou. Sličan obrazac, ovisan o dozi, pokazuju i ekspozicija trudnica ozonu i nastanak defekata aorte, plućne arterije i srčanih zalistaka.

Istraživanja stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dokazuju da zagađenje zraka može oštetiti pluća djece i prije rođenja. Za ova oštećenja najveću odgovornost (60-70 posto) nose čestice čađi promjera manjeg od 10 mikrona iz ispušnih plinova koji nastaju radom automobilskih motora, posebno onih dizelskih. Takve sitne čestice se ne mogu filtrirati u nosu pa odlaze dublje u pluća. Ovo istraživanje se temelji na analizi brojnih studija provedenih u različitim dijelovima populacije te potvrđenih u istraživanjima na životinjama. Iz SZO-a upozoravaju kako rezultati ovog istraživanja pokazuju potrebu za brzim djelovanjem i zaštitom zdravlja fetusa.

Također, u svijetu je rađeno više studija koje sugeriraju na povezanost između porođajne težine novorođenčeta i majčine izloženosti zagađenju tokom trudnoće. Najveću štetnost pokazalo je izlaganje majki ugljičnom monoksidu u prvom trimestru trudnoće.

Moguće mjere prevencije

U cilju prevencije bolesti koje nastaju kao posljedica aerozagađenja stanovništvu, a posebno trudnicama, hroničnim bolesnicima i djeci savjetuje se:

– Smanjiti kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojava padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet zraka.

– Provoditi što više vremena na svježem zraku i u sredinama s niskim nivoom aerozagađenja.

– Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva.

– Dok traju epizode velikog zagađenja, poseban doprinos očuvanju zdravlja predstavlja odlazak na obližnje planine.

– Smanjiti boravak u zadimljenim i neventiliranim prostorijama.

– Također se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća.

– Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu zaštitnih maski ili priručnih sredstava da bi se, barem djelimično, ublažio štetni utjecaj većih lebdećih čestica i čađi.

– Smanjiti korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prijevoza koji ne zagađuju okoliš (trolejbusi, tramvaji), piše za portal Prvozdravlje Alma Budim-Hondo, specijalista ginekologije i akušerstva .