Proceduri klanja kurbana kada je toplo vrijeme pristupiti s posebnim oprezom

U prvoj dekadi jula, jednog od najtoplijih mjeseci godine, dakle za nešto više od sedmicu, vjernici muslimani će širom Bosne i Hercegovine, kao i značajnog broja država u svijetu, obaviti vjerski čin klanja kurbana. Već nekoliko godina, Institut za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice (INZ), u saradnji sa Agencijom za certificiranje halal kvaliteta BiH i Rijasetom islamske zajednice Bosne i Hercegovine, ukazuje putem tekstualnog materijala i brošura, te edukativnog video materijala na potrebu podjednakog pridržavanja zdravstvenih i higijenskih, kao i vjerskih propisa.

– Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažirati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla. Zakonom o veterinarstvu BiH prometovanje životinjama koje nisu obilježene ušnim markicama, koje nisu preventivno dijagnostički pregledane i koje nemaju veterinarsku svjedodžbu o zdravstvenom stanju strogo zabranjeno – navodi rukovoditelj Veterinarskog zavoda u INZ-u Muhamed Gladan.

Napominje da se u svakom slučaju sumnje ili nedostatnosti informacija o zdravlju i porijeklu životinja, zatraži pretraga krvi na brucelozu, eventualno i druge bolesti, a laboratorije Veterinarskog zavoda Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica akreditovane su, osposobljene za sve dijagnostičke postupke i svakodnevno su na raspolaganju.

U okolnostima visokih vanjskih temperatura iz INZ-a upozoravaju da se osiguraju odgovarajući uslovi u pogledu higijenske manipulacije životinjama i mesom nakon klanja, kao i osiguranje odgovarajuće temperature, hlađenja tokom čuvanja i prijevoza kurbanskog mesa.

– Posebno skrećemo pažnju da se izbjegne odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada, odbacivanje u okoliš i slično, već da se oni propisno zakopaju na imanju porijekla uz obaveznu brigu o nivou podzemnih voda, tipu zemljišta, dimenzijama mjesta za zakopavanje, sprečavanja pristupa štetočinama, pticama, psima i drugim životinjama, kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih i parazitarnih bolesti – kaže Gladan.

Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu, navode iz INZ-a.

Za sve nedoumice građani mogu provjeriti informacije kod veterinara ili putem objavljenih uputstava. INZ je na internet, Facebook i Youtube stranici objavio detaljan uputstva veterinara, ali i zvaničnika Rijaseta IZ u BiH i Agencije za certificiranje halal kvalitete, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.