BiH

Skupština građana

Dok Čović i Izetbegović “lome koplja” o Izbornom zakonu, uskoro stiže novi prijedlog

22/02/2022

Skupština građana je projekat EU u BiH, a 57, slučajnim uzorkom, izabranih građana, uskoro će predstaviti prijedloge izmjena Ustava i izbornog zakona

Proteklog vikenda u Sarajevu održana je pretposljednja Skupština građana BiH, koja, pod pokroviteljstvom Delegacije Evropske unije u našoj zemlji, treba ponuditi prijedloge kako bi se uklonile diskriminatorne odredbe iz Ustava i Izbornog zakona BiH.

Piše: A. DUČIĆ

Nakon narednog vikenda kada će u Tesliću biti održana posljednja sjednica Skupštine građana, bit će sročeni prijedlozi izmjena Ustava i Izbornog zakona koji će onda u Parlamentu BiH biti predstavljeni javnosti.
Skupštinu građana čine 57 građana sa svih područja naše države. Zadovoljeni su kriteriji poput izbornih jedinica, a čine je i osobe kako iz ruralnih tako i urbanih područja. Zadovoljena je i etnička komponenta. Najmađi član ima 19 godina, a najstariji oko 80 godina. Broj od 57 je izabran zbog toga što toliko ima državnih parlamentaraca u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Profesor s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Damir Kapidžić, inače jedan od voditelja ovog procesa, kazao je u razgovoru za Fokus.ba, da su proteklog vikenda učesnicima predočene diskriminatorne odredbe u Ustavu te u izbornom zakonodavstvu i na koji način one utječu na građane, te je razgovarano o određenim rješenjima ponuđenim od političkih stranaka koja su kružila u javnosti. Čuli su, kaže, mišljenja i eksperata iz oblasti ljudskih prava, izbornog zakonodavstva, ustavnog prava.

-U sklopu diskusija s ekspertima članovi Skupštine su identificirali koji su to za njih ključni problemi. Identificirali smo pet oblasti iz izbornog zakonodavstva, te ustavnih pitanja koje predstavljaju veliki problem. To su izborna pravila, zatim pitanja konstitutivnosti, etniciteta, institucija (Predsjedništva i Doma Naroda). Drugi dio se odnosi na korupciju i malverzaciju u procesu provođenja izbora. Idući vikend će se raspravljati o konkretnim prijedlozima, kako da se u ovoj oblasti stanje poboljša. Tada će se prvo pojedinačno iznositi prijedlozi, zatim u manjim grupama o o njima raspravljati i u konačnici u jednoj velikoj plenarnoj grupi o svemu diskutirati te onda i glasovati – rekao je Kapidžić.

Njega smo upitali kako članovi Skupštine građana doživljavaju paralelne pregovore između političkih stranaka koje predvode lideri HDZ-a BiH i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, odnosno usijanu političku atmosferu kada je riječ o o razgovorima o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH.

-Svi prate ova dešavanja. Svi su slučajnim uzrokom izabrani. Niko nije ovdje instaliran. Svjesni su šta se dešava na političkoj sceni, slušali su predstavnike političkih stranaka koji su bili u Neumu i koji su tamo pregovarali. I oni svi to doživljavaju na veoma sličan način. Vide da tu postoji jedna predstava sukoba ili konflikta, dakle među predstavnicima stranaka. Da svako od njih ima neku svoju ideju od koje ne želi da odmakne ni za pet posto. Kod članova Skupštine građana se vidi jedan potpuno drugačiji način rada. Oni su mnogo otvoreniji za razgovor, slušaju šta drugi žele reći i naravno mnogo su otvoreniji za kompromis. To su bile i najčešće spominjane riječi: kompromis, dijalog. Svi oni vide da to nedostaje kod ovih političkih pregovora. To su kompromis, spremnost na dijalog. Oni žele pokazati da oni mogu bolje. Birači svojim političarima žele pokazati da mogu bolje – ističe Kapidžić.

Upitali smo ga može li se u BiH očekivati demokratija kao u drugim državama, da se uzmu u obzir prijedlozi građana, a ne da političke elite preko toga pređu.

-Ovo je druga skupština građana koja se održava u BiH. Već je održana jedna u našem, reći ću, u političkom smislu najproblematičnijem gradu, dakle u Mostaru. Ta skupština održana je prošle godine i oni su iznijeli tridesetak zaključaka, odnosno prijedloga za Skupštinu Grada Mostara. Skupština Grada Mostara je više bila involvirana u sam proces nego što je to sada slučaj. Skupština Grada Mostara je u novembru prošle godine usvojila zaključke građana, svih 30 i donose akcioni plan kako da ih sprovedu. U BiH jeste nešto drugačije ozračje, ali to ne znači da je nemoguće da se ovakve stvari dešavaju i da se prijedlozi građana na kraju i pretvore u javne politike – zaključio je naš sagovornik.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.