Hoćemo li prahistorijsko naselje Butmir prodati Kuvajćanima?

nova ilidža

Već neko vrijeme u javnosti se spominje mogućnost da će dio prahistorijskog naselja Butmir, u sarajevskoj Općini Ilidža, biti prodat Kuvajćanima.

Tim povodom BNN.BA uradio je intervju sa voditeljem arheološkog istraživanja na toj lokaciji doc. dr. Adnanom Kaljancem. Ovo je najzanimljiviji dio intervjua:

 

“Lično sam uvjeren da sam lokalitet neće biti ‘izbrisan’ i na ovom mjestu bih uvijek predložio stvaranje jasne distinkcije između ‘stvarnog lokaliteta’ i administrativnih granica u kojim je trenutno spomenik definiran“, kaže Kaljanac.

BNN.BA: Komisiji ste uputili zahtjev za stavljanje dijela nalazišta pod zaštitu EU, jer je Općina Ilidža podnijela Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahtjev za brisanje većeg dijela prahistorijskog naselja Butmir sa liste zaštićenih spomenika. 

Kaljanac: Što se tiče Vašeg prvog pitanja ja bih napravio samo manju korekciju, a to je da ja nisam uputio „zahtjev“ Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, već sam prilikom prošlogodišnjih istraživanja i izrade elaborata o distribuciji arheološkog potencijala na dijelu lokaliteta „Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru“ u skladu sa dobivenim rezultatima i zastupljenosti arheološkog potencijala u istom izdvojio kao stručni prijedlog Komisiji: Dio lokaliteta za koji predlažemo stavljanje pod zaštitu Valleta konvencije; Dio lokaliteta sa visokom koncentracijom nalaza ostataka naseobinskog kompleksa i pokretnog materijala; Dio koji bi predstavljao zaštitnu tampon zonu oko samog definiranog prostora na kojem se rasprostire arheološki potencijal.

U tom smislu sam upoznat sa činjenicom da je Komisija naš izvještaj prihvatila te je iz njega nastao i nalog Komisije da je neophodno obaviti ista istraživanja na kompletnom prostoru, tačnije preostalom dijelu, spomenika u onim granicama koje su definirane Odlukom Komisije.

BNN.BA: Zavod za planiranje razvoja KS zaustavilo je dalje aktivnosti na izradi regulacionog plana čekajući odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Da li će kuvajtskim investitorima biti omogućena gradnja na dijelu zaštićenog područja, imate li saznanja?

Dr. Kaljanac: Ono što sam u ovom trenutku upućen je da je pored Zavoda za planiranje razvoja KS i sama Općina Ilidža obustavila bilo kakve radove, te da se planira ispunjavanje svih koraka u skladu sa nalogom Komisije, a tek potom donošenje daljih odluka tj. u trenutku kada se prvi put zaista definira koji sve to spomenici, bilo neolitski ili iz mlađih perioda, čini sam lokalitet Butmir, Komisija, Federalni zavod za zaštitu spomenika kao i Ministarstvo prostornog uređenja će moći donijeti i konačnu odluku, svako u svojoj nadležnosti o daljim koracima po pitanju budućnosti ovog lokaliteta.

BNN.BA: Da li je zaista moguće dođe do brisanja većeg dijela prahistorijskog naselja Butmir sa liste zaštićenih spomenika, te ukoliko do toga dođe šta bi to značilo? 

Kaljanac: Lično sam uvjeren da sam lokalitet neće biti „izbrisan“ i na ovom mjestu bih uvijek predložio stvaranje jasne distinkcije između „stvarnog lokaliteta“ i administrativnih granica u kojim je trenutno spomenik definiran“. U ovom trenutku je nacionalni spomenik na Butmiru definiran, uslijed nedostatka poznavanja situacije na terenu kroz sama istraživanja tokom proteklog stoljeća, oblikom katastarskih čestica na tom prostoru. Sasvim logično je da prahistorijski stanovnici tog područja, kao ni ostalih u BiH, nisu pratili granice modernog katastra te je do prethodne godine stvarno stanje, bar na dijelu lokaliteta, u kojim granicama i periodima se Butmir rasprostire bilo nepoznato. U skladu i sa ciljevima Komisije, kao i našim ambicijama, istraživanja su započeta upravo da bi se definirale jasne granice prahistorijskog Butmira, a koje dakako niti mogu niti jesu pratile granice modernih katastarskih čestica. Ovakvo redefiniranje, kada konačno znamo koji prostor i koje periode prošlosti štitimo, može utjecati pozitivno, kako na jasno planiranje sredstava za zaštitu, tako i na koncentraciju istih na jasno definiran prostor.

BNN.BA: Sa stručnog aspekta, o koliko značajnom nalazištu je riječ? U javnosti se jako malo govori o tome, gotovo nikako? 

Kaljanac: Mišljenja sam da se o samom značaju Butmira, nedvojbeno i izvan granica BiH, čini potpuno nepotrebno govoriti. Dovoljno je napraviti jedan kratki osvrt u period otkrića Butmira, kao i drugih značajnih prostora u BiH poput Glasinca, što je rezultiralo organiziranjem svjetskog Kongresa arheologa i antropologa u Sarajevu 1894. godine prilikom čega su ovdje, kao i na samom Butmiru, već tada boravili znanstvenici poput Vichow-a, Mortillet-a ili Montelius-a i drugih, a koji su sami u to vrijeme bili utemeljitelji znanstvene arheologije koja do tada još uvijek nije bila u potpunosti formirana. Od tog trenutka Butmir i drugi naši lokaliteti nisu zaboravljeni u okvirima svjetske znanstvene literature, te samim tim postaje jasna i neprocjenjivost ovih lokaliteta kako u arheološkom kontekstu, tako i kao onovremenih otkrića koja su utjecala na stvaranje moderne i znanstvene arheologije.

BNN.BA: U kakvom stanju se trenutno nalazi otkriće, kako ga se može zaštititi?

Kaljanac: U ovom trenutku je kompletan prostor koji smo definirali prethodnim istraživanjima zaštićen od daljih radova i izgradnje, kao što sam istakao i od strane Općine Ilidža kao i nadležnih institucija i za sada taj dio lokaliteta nije otvoren u smislu iskopine koja bi bila izložena bilo kakvim vanjskim utjecajima i radovima.

BNN.BA: Ranije ste kazali kako pripremate publikaciju o ovom arheološkom području, možete li nam kazati u kojoj fazi je priprema/pisanje publikacije? Kad se može očekivati objava?

Kaljanac: U ovom trenutku još uvijek nisu u potpunosti završena istraživanja na preostalom prostoru nacionalnog spomenika, te je sam materijal za publikaciju predstavlja jedan segment cjelokupnog prostora. U tom smislu ćemo uskoro nastaviti istraživanja koja će obuhvatiti prostor ka Termalnoj rivijeri i hotelu Hills sa ciljem utvrđivanja u kojem stepenu su arheološki ostaci „preživjeli“ urbanizaciju koja se na tom prostoru desila tokom posljednjih decenija a koja je pouzdano uveliko utjecala na uništenje jednog dijela samog lokaliteta. Tek sa ovim radovima će biti kompletirana i slika trenutnog stanja lokaliteta, kao i slika arheoloških istraživanja tokom proteklog stoljeća, kontinuiranosti života na tom prostoru i sl. što bi kompletiralo i neophodne informacije za publikaciju historije, ne samo života na samom lokalitetu već i brojnih transformacija i onoga što je on  prolazio kroz vrijeme, ali i kroz sama arheološka istraživanja koja su po svojoj prirodi „destruktivna sa ciljem zaštite“.