Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Razgovor za Fokus

Khadija Patel: I BiH ima problem sa “zarobljenim“ medijima

Khadija Patel
FOTO: D. Begović/Fokus.ba
Khadija Patel

Ugledna novinarka iz Južne Afrike i bivša čelnica IPI-ja: Medijska industrija se bori za opstanak

Khadija Patel, koja je do jučer bila predsjednica Izvršnog odbora Međunarodnog instituta za štampu (IPI), u razgovoru za Fokus govorila je o problemima s kojima se danas suočavaju mediji, a posebno istraživačko novinarstvo.

Razgovor smo vodili tokom IPI Svjetskog kongresa i festivala medijskih inovacija koji je u proteklim danima održan u Sarajevu i koji je okupio više od 400 novinara i urednika iz cijelog svijeta.

Finansiranje medija

-Nakon panela posvećenog novinarstvu tokom opsade Sarajeva dobila sam dublji uvid u ulogu medija u Sarajevu prije 30 godina tokom opsade grada, a što je zapravo danas obrabrujuće u momentu krize za novinarstvo. Dakle, to su bile činjenice koje su govorile o tome da mediji mogu mijenjati historiju. U konačnici to nas podsjeća koliko su nam potrebne vijesti i informacije da bi preživjeli. Kako su iz UN-a kazali: Informacija je javno dobro i treba nam koliko nam treba i voda i hrana. Za mene je to bilo ohrabrujuće – kazala je Patel za naš portal.

Khadija Patel
FOTO: D. Begović/Fokus.ba
Khadija Patel

Ističe kako u BiH i u ovoj regiji, ali i u drugim širom svijeta danas postoje veliki problem po pitanju finansiranja medija.

-Nemam detaljan uvid u to šta se po ovom pitanju sada dešava u BIH, ali naravno svjesni smo problema o tome da ovdje kao i u regiji postoje problemi koji se tiču svojevrsnog “zarobljavanja” medija gdje imate određene političke i interesne grupe ili neke strane vlade koji utječu na medije radi vlastitih narativa. Ovo je i dalje problem, ne samo u ovoj regiji nego i u drugima – rekla je Patel.

S druge strane, kako navodi, medijska industrija se bori za opstanak, i to je razlog zbog čega i na ovom kongresu pokušavu naći neke puteve kojim bi osigurali finansiranje nezavisnih medija, te da bi osigurali da novinari budu i plaćeni za posao koji rade.

Dugotrajan proces

-U konačnici da se razumije šta znače vijesti i šta generalno rad novinara znači za demokratska društva. To je nešto što nije baš bilo najbolje shvaćeno do sada. Isto tako važna je i odgovornost medija da plasiraju dobre, tačne i kvalitetne informacije. Naravno, nema brzih i lakih rješenja. To je dugotrajan proces – istaknula je Patel.

U IPI-ju je dosta posvećena zaštiti i unapređenje globalnih medija kao javnog dobra. Voditeljica je programa u Međunarodnom fondu za medije od javnog interesa. Patel je i bivša je glavna urednica Mail & Guardiana u Južnoj Africi, zatim suosnivačoca nagrađivanog pokreta za digitalne vijesti predvođene mladima The Daily Vox. Kao novinarka producirala je radove za Sky News, Al Jazeeru, The Guardian, Quartz, City Press i Daily Maverick. Također je istraživač-saradnik na WISER-u (Wits institut za društvena i ekonomska istraživanja na Univerzitetu Witwatersrand).

-Ja sam iz Južne Afrike, iz države, gdje je kvalitetno novinarstvo bila definirajuća karakteristika borbe protiv apartheida. Kasnih sedamdesetih, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnji režim je praktično zatvorio sve slobodne medije. Ostali su raditi mediji koji su bili pod potpunom kontrolom države apartheida. Ali hrabri novinari koji su tada djelovali, koji su se udružili našli načine da se finansiraju, objavljivali su na sedmičnom nivou novine s pravim, istinitim informacijama. Oni su naravno rizikovali svoje živote. Mnogi od njih su zatvarani, mnoge su podvrgli maltretiranju, ali njihovo novinarstvo je bio najvažniji izvor informisanja javnosti o tome šta se stvarno dešavalo u državi. To je bio trenutak kada je režim apartheida možda bio najbrutalniji – navela je Patel.

Khadija Patel
FOTO: D. Begović/Fokus.ba
Khadija Patel

Postignuća novinara

U kasnijem periodu je, kaže, i sama postala urednica upravog tog medija. Ističe da ne bi ukazivala na lična postignuća u novinarstvu koliko upravo na postignuća tih novinara i njihov utjecaj na demokratiju.

-Od tada do danas Južna Afrika ima bogatu historiju istraživačkog novinarstva. Novinari su od tada s vremena na vrijeme uvijek iznova istraživali postupke vlasti. To se svakako dešavalo i u demokratskoj Južnoj Africi, naprimjer otkrivanjem korupcije adminsitracije bivšeg predsjednika Jakoba Zume i njegovih bliskih saradnika koji su u tom vremenu praktično zarobili čitavu državu. Istraživanje korupcije koje vidite svaki dan, kao i u Južnoj Africi, govore o veoma živahnom sistemu medija, a to je opet proizvoda veoma napornog i posvećenog rada – kazala je Patel.

Izrazila je očekivanja da je Kongres u Sarajevu polučio neke nove ideje, ali i što je jednako važno, uspostavio nove odnose među medijima koji do sada nisu postojali.