BiH

neuspjela privatizacija

Kulović za Fokus.ba: “Aluminij” je trebalo prodati “Glencoreu” 2007. godine

27/07/2019

Ne vidim svrhu ovog produženja roka finansijske kosolidacije, time se neće dobiti ama baš ništa, kazao je Kulović

Prije 12 godina Vlada FBiH krenula je bila je prodaju mostarskog Aluminija, kompanije koja je nedavno obustavila proizvodnju, a oko 900 radnika kako sada stvari stoje, ostalo bez posla. Privatizacija se tada pokušala realizirati prema Sporazumu između Vlade FBiH i menadžmenta preduzeća, a ne prema važećem Zakonu o privatizaciji. Tadašnji ministar energetike i rudarstva u Vladi FBiH Vahid Hećo, poništio je rješenje o početnoj vrijednosti mostarskog Aluminija za objavljivanje međunarodnog javnog tendera za privatizaciju. Kao razlog poništenja rješenja Hećo je tada naveo da je u početnu vrijednost uvršteno poljoprivredno zemljište, voćnjaci, vinogradi, pašnjaci i oranice u vlasništvu kompanije. Tvrdio je kako prema zakonu nije moguća privatizacija zemljišta bez promjene namjene. Tom Hećinom odlukom bio je iznenađen i tadašnji federalni premijer Ahmet Hadžipašić.

Privatizaciju je tada vodila komisija od šest članova, a jedan od tri predstavnika Vlade FBiH u toj komisiji bio je i Hamdija Kulović, nekadašnji premijer ZDK-a i bivši direktor Željezare Zenica.

Bili ste član Komisije za prodaju, zašto tada Aluminij nije prodat? I je li to bila greška?

– Ponuda Glencorea je bila dobra. Ako se dobro sjećam, ponudili su 140 miliona za udio Vlade FBiH od 44 posto, a na ime ulaganja preko 200 miliona KM. Smatram da se Aluminij tada trebao i morao privatizirati. Na stranu kako se došlo do tog omjera od 44 posto kao udio Vlade FBiH, ali tim bi novcem bili obeštećeni i radnici koji su dobili otkaze, radnici koji nisu dobili dionice. Na kraju krajeva, šta će vam firma u kojoj Vlada praktično nije imala nikakve kontrole? Nažalost, sada se pokazalo da je Aluminij trebalo prodati.

Mnogi su tada tvrdili da su uslovi po kojima se krenulo u privatizaciju kreirani tako da se pogoduje Glencoreu koji je bio i vlasnik šibenskog TLM-a, hrvatske firme koja je imala 12 posto udjela u vlasništvu na Aluminijem…

– Vidite, ja ne mislim tako, niti sam ja kao član te Komisije za privatizaciju Aluminija imao takvu sliku, a opet ponavljam, Aluminij je trebalo prodati tada. Da smo to tada uradili danas ne bismo imali ovo što danas imamo. Inače, u tom periodu Vlada FBiH je napravili nekoliko krupnih grešaka, pa sjećate se situacije s rudnicima kojima je vlada dala pare za dugove bez jasnog programa, i novi dugovi su vrlo brzo opet nagomilani. Sjetite se Krivaje, poništena prodaja po dijelovima preduzeća, bez ikakvog valjanog razloga. I, šta smo dobili? Taj je slučaj ja mislim i danas na sudu. Sve je bolje od ovoga što smo danas dobili.

– Ne vidim svrhu ovog produženja roka finansijske kosolidacije, time se neće dobiti ama baš ništa, kazao je Kulović.

Ukoliko bi Eelktroprivreda HZ HB kao najveći vjerovnik Aluminija pristala (Vlada FBiH je vlasnik EP HZ HB) na spašavanje Aluminija, bio bi to rizik težak minimum 300 miliona KM (postojećih 205 miliona duga, plus minimum 95 miliona KM do kraja 2020.). Postoji li po vama mogućnost za takav scenarij?

– Ma ne vjerujem da iko može namaći te pare. Pogotovo ne uz rizik da će se gomilanje dugova opet nastaviti. Po meni je to neizvodjiva varijanta. Ne znam kako neko može i razmišljati o takvoj opciji. S druge strane, toliki novac se ne može davati, bez obzira o kome se radi, bez jasnog računa i programa, jer to je ponovno bacanje para. Nažalost, počesto se kod nas daju pare, a bez programa. To nema nigdje u svijetu samo kod nas, kazao je Kulović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.