Zemlje bivše Jugoslavije i 20 godina nakon rata pate od posljedica Srebrenice

U Galeriji 11/07/95 u Sarajevu danas je održan Javni čas “Srebrenica-mapiranje genocida i postgenocidno društvo” gdje je zaključeno kako je suočavanje sa prošlošću neophodno za bolju budućnost zemalja Balkana, javlja Anadolu Agency (AA).

Tema je, prema riječima organizatora, obuhvatila zemlje bivše Jugoslavije koje i 20 godina od završetka rata pate od njegovih posljedica.

Današnji javni čas i njegovi učesnici, stručnjaci iz zemalja regije ali i svijeta, istražili su transformaciju edukacije o ratu i genocidu kao i o kulturnom otporu.

Govoreći o temi “Revizija historije i poricanje”, historičarka Branka Prpa iz Srbije istakla je kako je nužno govoriti o temi Srebrenice.

“Neki od nas historičara borimo se protiv revizije historije. Srebrenica spada u nešto što se dogodilo nedavno, to je recentna prošlost. Nadam se da će dokumenta Haškog tribunala biti značajna za buduća istraživanja historičara. Riječ je o nečemu što mi u regionu moramo elaborirati, ne samo zbog odgovornosti za zločin već odgovornosti za historiju”, kazala je ističući kako je potrebno pronaći projekat budućnosti u zemljama regiona zbog narednih generacija. Kako je istakla, svaki čovjek za sebe mora dati svoj doprinos takvom projektu.

“Uvijek pojedinac vjeruje da je slab, da ne može da promijeni svijet, ali ja kao historičar tvrdim kako su uvijek pojedinci mijenjali sve”, naglasila je Prpa.

Na današnjem javnom času govoreno je i o padu Jugoslavije, neuspjesima međunarodne zajednice, o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) a istaknuta je i tema o tome kako učiti o Srebrenici i onome šta se dogodilo u tom bh. gradu tokom ratnih dešavanja u BiH.

O utvrđivanju činjenica o egzekucijama danas je govorio viši zvaničnik francuske Nacionalne policije i bivši vođa istraživačkog tima za Srebrenicu Haškog tribunala Jean Rene Ruez. Kada je riječ o dosadašnjem radu Haškog tribunala, Ruez je kazao da je zadatak te institucije bio ustanoviti činjenice i istinu o onome što se desilo, zbog javnosti ali i suda koji će goniti odgovorne za zlodjela.

“Mislim da je Tribunal ispunio svoj mandat kada je riječ o Srebrenici. U tom kompletnom dosijeu, Tribunal je u rezultatima izašao i izvan okvira onoga što mu je bio mandat”, istakao je Ruez.

Prema njegovim riječima, u smislu rezultata Haškog tribunala, jedna osoba je još uvijek na slobodi, a riječ je o osobi koja se smatra odgovornom za smaknuća na farmi Banjevo, a riječ je o Gojku Simiću.

“To je čovjek koji je na slobodi, on je poznat organima gonjenja, ali je poznat i Interpolu”, istakao je.

Dvadeset godina nakon rata, “lekcija nije naučena”, poručila je profesorica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Edina Bećirević, koja je govorila o poricanju zločina koje je, kako je istakla, stalno prisutno.

“Jedan od načina poricanja je insistiranje na tome da je teško dokazati genocidnu namjeru. Srebrenica se tako spominje kao jedan slučaj genocida u BiH, kao da je izmještena iz BiH i kao da nije dio procesa genocida”, naglasila je.

Znanje o genocidu, kako je poručeno danas, pruža najefikasniju temu za ispitivanje moralnih pitanja. Današnji javni čas organizovala je FAMA Metodologija u partnerstvu sa Galerijom 11/07/95 uz podršku ambasade Velike Britanije u BiH.