Amer Kapo: Cilj je vratiti ljude u Skenderiju, da je osjećaju svojom

amer-kapo

Kulturno-sportski centar Skenderija nakon otvaranja 1969. godine bio je glavno mjesto okupljanja građana koji su se radovali na mnogim utakmicama odigranim u dvorani ovog na neki način i simbola glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Radovali su se i svakom sajmu održanom u ovom tada reprezentativnom objektu i onda dolaze nesretne ‘90-te.

Rat, a nakon rata i nedostatak sredstava polako uvlače Skenderiju u “mračno razdoblje”. Neulaganja ali i otvaranje velikog broja tržnih centara bacaju ovo nekada glavno mjesto okupljana građana u neku vrstu zaborava.

Međutim, ovih dana možemo da svjedočimo da se Skenderiji polako vraća njen stari sjaj. Počelo se sa ulaganjima u ovaj nekada reprezentativni objekat.

skenderija-1

Obnavlja se plato ispred ovog objekta, a u razgovoru za Anadolu Agency (AA) direktor KSC Skenderija Amer Kapo kaže da ne planiraju da stanu na tome. Imaju u planu i mnoga druga ulaganja sa kojima će Skenderija nastaviti priču koju je počela davne 1969. godine.

Prvi korak obnove

Vratit će, naglasio je, stari sjaj objektu koji je otvoren 1969. godine i nakon čijeg otvaranja u Sarajevu više ništa nije bilo isto.

“Nakon mnogo godina došlo je do rekonstrukcije platoa. Ovaj put zaista smo se potrudili da taj plato dobije bolji vizuelni izgled i potpuno novi kvalitet. Ono što je specifično jeste da se radi o jednim od najkvalitetnijih ploča. Mi se nadamo da će za građane ovo biti nešto novo i nadam se da će oni, prije svega, uživati u nekoj novoj Skenderiji”, istakao je Kapo.

Podsjetio je da se u Skenderiju nije puno ulagalo od 1969. godine.

”Neka ovo bude prvi korak njene obnove, krećemo od platoa i naravno sada idemo korak po korak i nadam se da ćemo doći do tog nekog željenog cilja, do neke nove Skenderije”, pojasnio je Kapo.

skenderija-2

Iza Skenderije stoji mnogo uspjeha, ali i dobrih rezultata pa ćemo podsjetiti da KSC Skenderija 1969. pokreće prvi Sajam turizma i sporta u bivšoj Jugoslaviji.

Centar “Skenderija” – Sarajevski sajam se bavila organizacijom međunarodnih sajamskih manifestacija od 1970. godine, po čemu Sarajevo postaje poznato kao “Sajamski grad”.

”Skenderija je bila čuvena i po samom sajmu. Sarajevski sajam je bio prepoznatljiv otkako je nastala Skenderija. Nažalost, nakon 2012. godine ona nije u funkciji i ono što je prioritet u prva tri mjeseca naredne godine jeste da iznađemo sredstva i da je dovedemo u red na način da ona bude reprezentativni objekat za održavanje sajmova”, pojasnio je Kapo.

Istakao je da moraju investirati u nešto što će im kasnije i dati sredstva kako bi sama Skenderija preživjela.

”Dat ćemo sve od sebe da vratimo taj brend Sarajevskog sajma. Ove godine smo imali dva sajma. Za narednu godinu već smo krenuli u pripremu za taj povratak Sarajevskog sajma. Već imamo šest sigurnih sajmova koji će se održati u narednoj godini. Našli smo partnere koji će zajedno sa nama raditi. Sigurni smo da će to biti početni koraci povratka sarajevskog sajma kao jednog od glavnih sajmova u regionu, pored Beograda i Zagreba”, najavio je Kapo.

Od težine snježnog pokrivača još 2012. godine urušio se krov Ledene dvorane Skenderija.

”Svi znamo da je nakon pada Ledene dvorane pala i sajamska dvorana koja je nama bila jedan od velikih izvora i prihoda. Skenderija je počela svoju priču 1969. godine kada je otvorena. Nažalost, nekako je sklonjena u stranu i možda nije više bila centar pažnje”, kazao je Kapo.

Ponovno oživio Privredni grad

Objekat kao objekat je, prema njegovim riječima, kao što se zna bio reprezentativnog karaktera i sigurno je bilo potrebno uložiti neka dodatna sredstva kako bi se on održao.

”Mi smo zatekli situaciju kakvu jesmo i moramo se potruditi da stanje poboljšamo. Krenuli smo od platoa, potrebno je uložiti i neka sredstva kako bi se dvorana dovela u stanje kakvo sada zahtijevaju sve ove nove propozicije”, istakao je Kapo.

skenderija-3

Također, moraju, kako je kazao, da se potrude i daju sve od sebe da i privredni grad ponovo zaživi.

”Nažalost, nakon otvaranja novih centara u gradu došlo je i do pada popunjenosti poslovnih prostora, ali u posljednjih šest mjeseci smo se potrudili da i to poboljšamo. Ponosni smo što smo sa oko 40 posto za ovih šest mjeseci dođemo do 75 posto popunjenosti privrednog grada”, naglasio je Kapo.

Prema njegovim riječima, dali su i mogućnost velikom broju mladim ljudima da po izuzetno povoljnim cijenama uzmu poslovne prostore i kao takvi da pokrenu svoj biznis te da Skenderija na neki način bude njihov prvi korak ka boljoj budućnosti.

skenderija-4

”Skenderija je možda ljudima više bila kao neki objekat koji je ruševnog izgleda. Trudimo se da vratimo i taj izgled Skenderiji. Ono što je glavno i bez čega Skenderija ne može živjeti su ljudi, građani Sarajeva i cijele BiH jer ona samo može živjeti ukoliko je ispunjena građanima“, pojasnio je Kapo.

Prema njegovim riječima, bez građana i ljudi koji osjećaju Skenderiju svojom ona nema potrebu ni da radi.

”Cilj je vratiti ljude u Skenderiju, da je osjećaju svojom. Građani BiH su na neki način vezani za Skenderiju i sigurno ne smijemo dopustiti da ona padne u zaborav. Trudimo se da vratimo povjerenje građana”, poručio je Kapo.