Biznis

Nova ekonomska prognoza

BiH u “klubu” sa Ukrajinom, Bjelorusijom, Kirgistanom: Svjetska banka o kriznim žarištima

13/01/2022

U izvještaju Svjetske banke po pitanju rasta BDP-a BiH je najslabije rangirana na Zapadnom Balkanu

Bosna i Hercegovina će, prema najnovijem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Globalni ekonomski izgledi” u ovoj godini ponovo doživjeti smanjeni rast ekonomije, u odnosu na 2021. godinu.

Piše: A. DUČIĆ

Zanimljivo je da se Bosna i Hercegovina u opširnom izvještaju koji je objavljen tretira kao jedno od nekoliko svjetskih kriznih žarišta, a zbog političke krize i prijetnjama raspadom u režiji Milorada Dodika. Tako Svjetska banka, dok govori o svjetskim kriznim žarištima, u ovom izvještaju upozorava na dodatne pritiske na finansijska tržišta.

– Moguće intenziviranje geopolitičkih tenzija praćeno dodatnim sankcijama donosi dodatne pritiske finansijskog tržišta, eskalacijom sukoba u Ukrajini ili između Republike Kirgistan i Tadžikistana, pojačanim političkim tenzijama u Bosni i Hercegovini, oružani sukobom između Jermenije i Azerbejdžan, te prelaskom izbjeglica na Bjelorusko-poljsku granica – kaže se u izvještaju Svjetske banke.

Na Zapadnom Balkanu se, kaže se, predviđa rast od 4,1 posto u 2022. i 3,8 posto u 2023. No, po pitanju, rasta BDP-a BiH je najslabije rangirana na Zapadnom Balkanu.

U BiH je nakon rasta BDP-a od 4 posto u ovoj godini, on u 2022, smanjen na 3 posto. Usporedbe radi, Srbija ima prognozirani rast od 4,5 posto, iako je pao sa 6 posto u odnosu na ovu godinu. Hrvatska ima rast od 5,4 posto, Crna Gora od 5,6 posto, a Kosovo od 4,1 posto. Crnoj Gori se prognozira rast od 5,6 posto, a Sjevernoj Makedoniji, nešto bolje od BiH i to 3,7 posto.

– Očekuje se da će oporavak izgubiti zamah kako vanjski poticaj blijedi i povjerenje je narušeno rastućom nesigurnošću politike, posebno u Bosni i Hercegovini. Srednjoročni rast u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji treba potaknuti ubrzavanjem strukturnih reforme u pripremi za članstvo u EU, obezbjedio pregovore oko pristupanja – kaže se u izvještaju.

Brzo širenje omikron varijante ukazuje da će pandemija, vjerovatno, u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti da prekida ekonomske aktivnosti. Pored toga, primjetno usporavanje u glavnim ekonomijama – uključujući Sjedinjene Države i Kinu – će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju. U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi valovi COVID-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja, navodi se u izvještaju.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.