CBBIH

Centralna banka BiH projicira znatno usporavanje ekonomskog rasta

Centralna banka BiH
Foto: Fena
Centralna banka BiH

Projekcija ekonomske aktivnosti u 2024. godini, koja je revidirana naviše za čak 2,2 procentna poena, do nivoa od 3,2 posto, i dalje se ocjenjuje kao skromna, imajući u vidu nivo razvoja zemlje

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u najnovijim projekcijama očekuje znatno jaču ekonomsku aktivnost u srednjem roku, u odnosu na prethodni krug projekcija, ali i snažnije inflatorne pritiske u 2023. godini.

– Prethodno objavljene srednjoročne projekcije ključnih makroekonomskih varijabli CBBiH (novembar 2022. godine), za 2022. godinu, iznosile su 4,1 posto za realnu ekonomsku aktivnosti i inflaciju od 14,4 posto za 2022. godinu i bile su gotovo jednake kasnije objavljenim službenim podacima (rast realnog BDP-a od četiri posto i inflacija od 14 posto). U odnosu na prethodni krug projekcija, vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli su blago korigovane za 2023. i 2024. godinu – navodi se u „Proljetnom krugu makroekonomskih projekcija za 2023 – 2024”.

Projekcija rasta ekonomske aktivnosti je blago korigovana naviše sa 0,9 posto na 1,6 posto, mada i nadalje projicirana vrijednost ukazuje na znatno usporavanje rasta. Projekcija ekonomske aktivnosti u 2024. godini, koja je revidirana naviše za čak 2,2 procentna poena, do nivoa od 3,2 posto, i dalje se ocjenjuje kao skromna, imajući u vidu nivo razvoja zemlje.

– Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na projekcije iz novembra 2022. godine. Sličan je trend ekonomske aktivnosti naših glavnih trgovinskih partnera, što značajno utiče na neke od glavnih komponenti nacionalnih računa kod nas, prvenstveno neto izvoza, gdje projiciramo usporavanje rasta trgovinske razmjene. Projicirana viša stopa rasta lične potrošnje u 2023. godini, u odnosu na prethodnu projekciju, dijelom je rezultat revizije službenih podataka – navode iz CBBiH.

Lična potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat projicirana je na 2,5 posto u tekućoj godini. Očekivanje umjerenog rasta lične potrošnje je posljedica visoke inflacije i zaostajanja rasta nominalnih plata za inflacijom, iako se rast bilježi za većinu djelatnosti još od početka 2022. godine. Nastavak rasta prosječnih plata, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskom periodu, premda su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi faktori koji kontinuirano potiskuju ličnu potrošnju.

U Evropskoj uniji se i dalje očekuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u 2023. godini, iako su niže cijene energije, smanjenje ograničenja snabdijevanja te snažno tržište rada pridonijeli umjerenom rastu u prvom kvartalu 2023. godine. U odnosu na raspoložive informacije tokom izrade jesenjeg kruga makroekonomskih projekcija u CBBiH, u EU i njenim najvećim članicama, se ne očekuje recesija, a rast realnog BDP-a za 2023. godinu je revidiran naviše.

Posljedično, očekivanja snažnije strane potražnje su se pozitivno odrazila i na projekcije ekonomske aktivnosti u BiH. Rizici po ekonomski rast u EU i nadalje su naglašeni, s obzirom na neizvjesnost u pogledu razvoja geopolitičke nestabilnosti, rastuće rizike ranjivosti u finansijskom sistemu i ustrajnu inflaciju, što bi moglo potaknuti daljnji rast kamatnih stopa i imati negativan uticaj na kretanje raspoloživog dohotka i potrošnju.

Nakon što je u 2022. dosegnula vrhunac od 14 posto, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena projicirana je na 7,7 posto u 2023. godini, što je za 1,6 procentnih poena više od vrijednosti iz prethodne projekcije. Zvanična inflacija u prvom kvartalu 2023. iznosila je 12,4 posto, a u CBBiH očekuju da će se postepeno smanjivati tokom projekcijskog horizonta.

Povećanje stope inflacije u odnosu na prethodni krug projekcija zasnovano je na nastavku rasta cijena hrane, za koje se očekuje da budu više za 12 posto na godišnjem nivou u 2023. godini, kao i rastu temeljne inflacije. Projicirani rast cijena energenata u tekućoj godini iznosi 1,7 posto. U periodu kada se bilježi pad cijena energenata, inflatorni pritisci su ipak i dalje značajni zbog vrlo izraženog rasta temeljne inflacije.

-Značajno povećanje temeljne inflacije ukazuje da ukupna inflacija u BiH nije visoka isključivo zbog šokova u cijenama roba kojima se trguje na međunarodnim tržištima. Objavu rezultata narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, za period 2023– 2025. godina, sa eventualnom revizijom godišnjih projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za 2023. i 2024. godinu, CBBiH planira za novembar 2023. godine – navode iz CBBiH.