Centralne banke postale su ključni pokretač rekordnog uzleta cijena zlata. Prema procjenama analitičara Goldman Sachsa, ove institucije globalno akumuliraju oko 80 metričkih tona zlata mjesečno, što prema trenutnim tržišnim cijenama iznosi približno 8,5 milijardi dolara.
Ove godine zlato će premašiti 3200 eura po unci
Upravo se na tako velikoj kupovini temelji njihova prognoza da će ove godine zlato premašiti 3200 eura (3700 dolara) po unci. Već se u utorak njime trgovalo po cijeni od 2940 eura (3360 dolara), što je nadomak istorijskog maksimuma iz aprila od 3063 eura (3500 dolara). Iako se to zlato kupuje u tajnosti, podaci ukazuju na to da Kina prednjači u otkupu, uz značajan udio neidentificiranih kupaca koji djeluju preko Švicarske, piše Bloomberg.
Podaci Svjetskog vijeća za zlato potvrđuju da centralne banke i državni fondovi godišnje otkupe oko hiljadu tona zlata, što čini najmanje četvrtinu globalne godišnje proizvodnje tog metala. U anketi koju je britanska banka HSBC provela u januaru među 72 centralne banke, više od trećine je najavilo povećanje kupovini tokom 2025., a nitko zlato ne namjerava prodati.
Iako je početak vala kupovine počeo prije nego što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje carina, upravo je globalni trgovinski rat pojačao zabrinutost mnogih zemalja zbog prevelike izloženosti američkom dolaru. Nagle promjene cijena u posljednjim godinama su zlato učinile još atraktivnijim oblikom ulaganja pa su čak i institucije koje su ranije prodavale zlato promijenile smjer.
Naprimjer, Nacionalna banka Kazahstana je prošle godine bila među najvećim prodavačima zlata, dok ga je ove godine više kupila nego prodala. Poručili su kako to nije samo privremena mjera i najavili nastavak povećanja rezervi.
Općenito, tempo kupovine se udvostručio nakon što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici zamrznuli ruske devizne rezerve 2022. godine nakon potpune invazije na Ukrajinu. To je potaknulo banke na diversifikaciju rezervi, dok su istovremeno inflacija i geopolitička neizvjesnost dodatno povećale popularnost.
“Zlato je najsigurnija rezervna imovina. Nije direktno vezano uz ekonomsku politiku bilo koje države, otporno je na krize i dugoročno zadržava stvarnu vrijednost”, izjavio je guverner Poljske nacionalne banke Adam Glapinski, čija je institucija posljednjih godina među najvećim kupcima zlata.
Kineska tišina
Najpouzdaniji podaci dolaze iz Svjetskog vijeća za zlato, koje koristi javne izvore, trgovinske statistike i terensko istraživanje za praćenje transakcija. Ipak, tokom 2024. javno je potvrđeno samo oko trećine stvarnih kupovina. Mnoge banke ne prijavljuju kupovinu Međunarodnom monetarnom fondu, a i državni fondovi redovno zadržavaju podatke u tajnosti.
Ključno pitanje tiče se Narodne banke Kine. Tržišni analitičari često sumnjaju u tačnost službenih podataka, s obzirom na prijašnje iznenadne objave – 2015. je banka iznenada otkrila rast rezervi od 600 tona, nakon šest godina šutnje.
Narodna banka Kine strogo regulira uvoz zlata u Kinu i usmjerava ga preko Šangajske berze zlata. Povlačenja s berze obično signaliziraju nivo domaće potražnje, no posljednjih godina ponuda – uključujući uvoz, domaću proizvodnju i reciklažu – znatno nadmašuje povlačenja, pa se otvara pitanje gdje završava višak zlata.
“Možemo samo nagađati da je stvarna neto kupovina Kine daleko veća od prijavljenih podataka”, izjavila je Evy Hambro iz BlackRocka, jedna od najutjecajnijih svjetskih investitora u rudarstvo.
Martin Lynge Rasmussen iz Exante Data kaže kako su neuobičajeno visoke stope uvoza zlata obično povezane s neobjašnjenim porastom kupnji centralnih banaka i državnih fondova koje bilježi Svjetsko vijeće za zlato. Tragovi na tržištu upućuju na to da kineski državni sektor kupuje poluge od 400 unci – standardni oblik za centralne banke i londonsko tržište, ali rijetko korišten u Šangaju. Uprkos razlici u cijenama, izvoz zlata iz Londona u Kinu nije prestao, bez obzira na to što Narodna banka nije prijavila nikakve kupovine.
“Ne bi imalo smisla da Kina uvozi zlato samo da bi ga prodavala domaćim investitorima s gubitkom”, tvrdi Jan Niewenhuijs, iskusni analitičar kineskog tržišta zlata.
Stručnjaci kažu da kupovina zlata na inozemnom tržištu ima smisla ako Kina želi smanjiti udio američkog dolara u svojim rezervama. Jedno od mogućih objašnjenja zašto se kupovine ne pojavljuju u rezervama njihove Narodne banke je to da se one možda vode u bilanci nekog drugog službenog tijela. Kina trenutno drži oko 6 posto rezervi u zlatu, naspram 75 posto u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Globalni prosjek iznosi oko 20 posto.
Rast zlatnih rezervi
I druge zemlje ubrzano povećavaju svoje zlatne rezerve – posebno centralne banke istočne Evrope i Bliskog istoka, kao i državni investicijski fondovi. Nakon 2022., količina zlata izvezenog iz Ujedinjenog Kraljevstva i usmjerenog preko Švicarske znatno je porasla. Bloomberg objašnjava da trgovinski nesrazmjeri sugeriraju da je u posljednje tri godine više od 1.200 tona zlata prešlo granicu u vlasništvu centralnih banaka. Dio tog zlata pohranjen je u švicarskim trezorima, dok je ostatak vjerovatno dostavljen krajnjem vlasniku.
Sve veći ulazak kapitala u zlato mogao bi dodatno pogurati njegovu cijenu, što je već dovelo do njenog udvostručenja od 2022. JPMorgan Chase procjenjuje da bi preusmjeravanje samo 0,5 posto strane imovine iz dolara u zlato moglo gurnuti cijenu na preko 5200 eura (6.000 dolara) po unci do 2029.
„Tržište zlata je veliko, ali tržište dolara je golemo. I najmanji pomak kapitala s tržišta dolara prema zlatu može imati golem utjecaj”, zaključuje Evy Hambro iz BlackRocka.
