svjetsko tržište

Cijene nafte porasle treću sedmicu zaredom

nafta

– Oporavak cijena nafte poduprle su nove naznake oporavka potražnje, zajedno s pojačanim ograničenjem opskrbe iz OPEC+, te obustavom, odnosno prirodnim padom proizvodnje u zemljama koje nisu u sastavu OPEC+, kaže Bjarne Schieldrop iz SEB-a

Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošle sedmice, treće zaredom, jer mnoge zemlje u svijetu ublažavaju restriktivne mjere u vezi sa suzbijanjema koronavirusa, pa potražnja za ‘crnim zlatom’ raste, dok se zalihe smanjuju.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 5,2 posto, na 32,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio gotovo 20 posto, na 29,43 dolara.

Cijene nafte mjesecima su bile pod pritiskom, skliznuvši na najniže razine u 20-ak godina, jer su zbog koronakrize sva najveća svjetska gospodarstva uronila u recesiju, pa je oštro pala i potražnja za ‘crnim zlatom’.

Ipak, u posljednje tri sedmice cijene su znatno porasle jer mnoge zemlje ublažavaju restriktivne mjere, s obzirom na usporavanje širenja koronavirusa, pa potražnja za naftom jača, a zalihe padaju.

Tako je izvješće američke vlade, objavljeno u srijedu, pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošloj sedmici pale prvi put od januara.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je, ipak, procjenu da će globalne zalihe nafte u drugoj polovini godine pasti oko 5,5 miliona barela dnevno.

Predviđa i pad potražnje u ovoj godini i to za 8,6 miliona barela dnevno.

Najveći svjetski proizvođači već su oštro smanjili proizvodnju. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači na čelu sa Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 miliona barela dnevno, što je stupilo na snagu 1. maja.

– Oporavak cijena nafte poduprle su nove naznake oporavka potražnje, zajedno s pojačanim ograničenjem opskrbe iz OPEC+, te obustavom, odnosno prirodnim padom proizvodnje u zemljama koje nisu u sastavu OPEC+, kaže Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Uz to, podaci pokazuju da se u SAD-u brzo smanjuje proizvodnja.

U petak objavljeno izvješće kompanije Baker Hughes pokazalo je da je prošle nedjelje broj aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao devetu sedmicu zaredom, i to za njih 35, na samo 339, najnižu razinu od kada se prate ti podaci, jer naftna industrija zbog niskih cijena nafte smanjuje proizvodnju i investicije.

– Broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen je od početka godine za 52 posto, za više od 400 postrojenja – pišu analitičari tvrtke Enverus DrillingInfo u osvrtu na situaciju na tržištima.

Tržište ipak nije euforično jer se pandemiji koronavirusa još ne nazire kraj i pojavljuju se novi slučajevi zaraze u zemljama koje su počele ublažavati restriktivne mjere.

– Naše je mišljenje da će, s obzirom na razmjere i brzinu poremećaja, trebati više vremena da se u potpunosti apsorbira prateći rast zaliha – kaže Amarpreet Singh, analitičar u Barclaysu.

Ta je banka prošle nedjelje povećala procjene za cijene nafte u ovoj godini za 5 do 6 dolara, pa bi prosječna cijena na londonskom tržištu mogla iznositi 37, a na američkom tržištu 33 dolara po barelu, prenosi SEEbiz.