Cijene nafte porasle su, dok su berze ponovo zabilježile pad u ponedjeljak usljed produbljivanja krize na Bliskom istoku, dodatno pojačane ulaskom jemenskih Huta u sukob. Investitori sve više izražavaju zabrinutost da bi Sjedinjene Američke Države mogle razmotriti slanje kopnenih trupa.
Sukob je ušao u petu sedmicu, a strah od njegovog širenja dodatno je porastao nakon što su Huti u subotu saopćili da su ispalili “salvu krstarećih raketa i dronova” na strateške ciljeve u Izraelu.
Napadi i tržišta
Napadi su povećali bojazan da bi se rat mogao proširiti i na Crveno more. Saudijska Arabija je, kako se navodi, preusmjerila veliki dio izvoza nafte tim pravcem kako bi izbjegla Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, a koji je sada praktično zatvoren.
Ovakav razvoj situacije doveo je do skoka cijena nafte na najviši nivo od početka mjeseca. Prema podacima Reutersa, oba glavna naftna ugovora porasla su za više od tri posto, dok je cijena Brenta dostigla gotovo 117 dolara po barelu.
Dodatnu neizvjesnost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa za Financial Times.
Izjave i reakcije
Trump je naveo da želi “uzeti naftu u Iranu”, te da bi Sjedinjene Američke Države mogle “vrlo lako” preuzeti kontrolu nad ostrvom Kharg, ključnim iranskim naftnim terminalom.
“Možda zauzmemo ostrvo Kharg, možda i ne. Imamo mnogo opcija. To bi također značilo da bismo tamo morali ostati neko vrijeme”, rekao je Trump za FT.
Istovremeno, Pakistan je saopćio da je spreman posredovati i biti domaćin “smislenih razgovora” između Washingtona i Teherana s ciljem okončanja sukoba.
S druge strane, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je da Sjedinjene Američke Države “tajno planiraju kopneni napad”.
Rast cijena nafte i mogućnost dugotrajnog sukoba dodatno su opteretili globalna tržišta dionica, uz sve izraženije strahove da bi rast inflacije mogao imati negativne posljedice po svjetsku ekonomiju.
