Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Svjetsko tržište

Cijene nafte skočile više od pet posto, na najviše razine u ovoj godini

nafta

Dodatnu potporu cijenama pružilo je zatvaranje dijela saudijskog polja Safanija, najvećeg naftnog polja na moru s proizvodnim kapacitetom nešto većim od milion barela dnevno

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice snažno porasle, dosegnuvši najviše razine od novembra prošle godine, jer se članice OPEC-a pridržavaju dogovora o smanjenju proizvodnje i jer je Saudijska Arabija najavila i daljnje rezove.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila 6,8 posto, na 66,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,5 posto, na 55,60 dolara.

Skok cijena nafte na najviše razine od prošlog novembra zahvaljuje se podacima koji pokazuju da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora u o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno.

Uz to, vodeća članica OPEC-a Saudijska Arabija najavila je da će u ožujku smanjiti proizvodnju za daljnjih pola miliona barela dnevno, više nego što je dogovoreno.

Dodatnu potporu cijenama pružilo je zatvaranje dijela saudijskog polja Safanija, najvećeg naftnog polja na moru s proizvodnim kapacitetom nešto većim od milion barela dnevno.

Prema navodima Reutersa, dio polja zatvoren je prije otprilike dva tjedna i trenutno nije jasno kada će ponovo proraditi punim kapacitetom, prenosi SEEbiz.

Američke sankcije Venecueli i Iranu također ograničavaju ponudu nafte na svjetskim tržištima, a u takvom okruženju analitičari investicijske Bank of America Merrill Lynch procjenjuju da bi OPEC u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju na tržište mogao plasirati 2,5 miliona barela nafte dnevno manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podršku cijenama pružaju i vijesti o napretku trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, nakon lanjskog carinskog rata koji je poremetio svjetske trgovinske tokove i izazvao usporavanje rasta globalne ekonomije.

Ako se uskoro postigne dogovor između Washingtona i Pekinga o trgovinskim pitanjima, rast dvaju najvećih ekonomija mogao bi se, nadaju se ulagači, stabilizirati, što bi utjecalo i na potražnju za energentima.

Naime, već se dulje vrijeme usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, posebice kineskog i eurozone, pa se ulagači plaše slabljenja potražnje za sirovinama, među ostalim, i naftom.

Zbog toga će i u idućem razdoblju podaci o kretanjima u najvećim svjetskim ekonomijama najviše utjecati na cijene nafte, kao i podaci o kretanju proizvodnje ‘crnog zlata’ u članicama OPEC-a, ali i u SAD-u.

Tako je firma Baker Hughes u petak objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u porastao treći put u posljednje četiri sedmice.

Broj aktivnih postrojenja povećan je prošle sedmice za njih 3, na ukupno 857. To je manji broj u odnosu na početak godine, ali znatno veći nego prije godinu dana, kada je bilo aktivno oko 790 postrojenja.

Proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula je početkom godine rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Zbog toga, ali i zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. Ali, ako se nastavi rast cijena nafte, te planove bi mogli i odgoditi.