Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Dobojlija proizvodio pivo iz hobija, sada traži nove radnike

derakovic pivo

Dobojlija Zinaid Deraković, vlasnik male pivare na području dobojske regije, mjesečno proizvodi 1.500 litara piva ali sa trenutnim kapacitetom ne može da podmiri povećanu potražnju u BiH, piše ATV.

“Trenutno radim sam, ali zbog porasta potražnje u narednom periodu namjeravam proširiti kapacitete i zaposliti nove radnike”, priča Deraković.

Proizvodnjom piva počeo se baviti iz hobija 2011. godine. Prošle godine registrovao je zanatsku radnju od koje, ističe, može pristojno zaraditi.

derakovic pivo1

U ponudi ima pet vrsta piva – tamno, svijetlo sa američkim hmeljom, pivo sa ljekovitim travama “Gruit”, đumbirom i limunom, te veliko svijetlo sa većim procentom alkohola “India Pale Ale”.

Deraković ističe da se prednost njegovih piva u odnosu na industrijska ogleda na upotrebi 100 odstotne ječmene sladi, a ne zamjenskih sirovina za kojima posežu velike kompanije da bi proizveli veliku količinu jeftinog piva.

“Za proizvodnju piva koriste se ječmeni slad, pivski kvasac, hmelj i voda. Proces od kuvanja do flaširanja, u zavisnosti od vrste piva, traje od 35 do 45 dana”, pojašnjava Deraković.

On navodi da je hmelj najskuplji sastojak, te da sirovine kupuje iz zemalja u okruženju pošto jer ih u BiH nema.

Deraković kaže da na području BiH ima devet malih pivara, kao i nekoliko desetina onih koji se ovim poslom bave iz hobija, te naglašava da u ovom zanatu nema tajni među malim pivarima.

“Svakodnevno se razmjenjuju iskustva zasnovana na drugarskom odnosu, a ne na tržišnoj konkurenciji”, ističe Deraković.

Iako pivo prolazi strogu kontrolu područne jedinice Zavoda za javno zdravstvo Republike Srpske, Deraković naglašava da pivo izlazi na tržište pod uslovom da kvalitetom zadovolji njegov ukus.

“Trenutno je veća potražnja u odnosu na ponudu. Pivo se prodaje na prostoru cijele BiH, a kupci su, s obzirom na nešto veću cijenu, pivnice i ugostiteljski objekti”, navodi Deraković.

On pojašnjava da su za naziv njegove radnje “Kastrum” zaslužne komšije, te da je to u čast nekadašnjeg rimskog utvrđenja koje je i prvo pisano pominjanje Doboja u dopisu iz 1415. godine u kojem dubrovački trgovci obavještavaju mađarskog kralja Sigismunda o logorovanju vojske pod dobojskom tvrđavom u Usori.