Uoči sezone grijanja

Finansijska omča oko vrata: Građani se zadužuju uz velike kamate kako bi kupili ogrjev

ogrjev drva
Ilustracija: Borna Filic/PIXSELL

Rastu kreditna zaduženja građana, privatnih poduzeća, nefinansijskih javnih poduzeća, svih sektora, osim vladinih institucija kojima zbog enormnog viška prihoda ne trebaju nova zaduženja.

Zaduživanje građana BiH kod banaka i mikrokreditnih organizacija ne posustaje, piše Večernji list BiH. Građani i dalje najviše dižu kredite i pozajmice koje uglavnom koriste za krpanje rupa u kućnim budžetima.

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna kreditna zaduženost u BiH na kraju juna iznosila je 22,73 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec veća je za 303,9 mil. KM, a u odnosu na prošlu godinu za 1,01 milijardu KM.

Rastu kreditna zaduženja građana, privatnih poduzeća, nefinansijskih javnih poduzeća, svih sektora, osim vladinih institucija kojima zbog enormnog viška prihoda ne trebaju nova zaduženja.

U odnosu na maj ove godine, građani su krajem juna dugovali 138,1 mil. KM više, dok je za godinu kreditna zaduženost stanovništva porasla za čak 614,2 miliona KM. Osim banaka, građani novac posuđuju i od mikrokreditnih organizacija (MKO), naročito za neke trenutne izdatke. Pred zimu to je ogrjev.

Suočavanje s troškovima

Metar drva košta najmanje 150 KM, tona kvalitetnog peleta više od 500 KM. I jedna i druga vrsta ogrjeva dvostruko je skuplja nego prije pet-šest godina.

I dok još uživamo u toplim ljetnim danima, mnogi u BiH sa zebnjom razmišljaju kako će dočekati predstojeću zimu. Ni klimatske promjene ne idu nam na ruku. Istina, zime su toplije nego prije, ali nema više pravog proljeća. Sezona grijanja zna se razvući gotovo do kalendarskog ljeta. Prethodnih godina nije bila rijetkost da se vatra mora naložiti ili grijalica uključiti, čak i krajem juna.

Dobra vijest je da nestašice ogrjeva više nisu aktuelne. Drva i peleta ima dovoljno. Naravno, za one koji ih mogu platiti.

U ovo doba godine većina porodica suočava se s troškovima koje je teško finansirati bez dizanja kredita. A kredit je dodatni trošak i finansijska omča oko vrata.

– Opremanje djece za školu ili fakultet, spremanje zimnice, nabava ogrjeva, sve se to odjednom sruči na tanke kućne budžete. Ako samo za drva ili pelet treba odjednom izdvojiti od 1500 do 3000 KM, jasno je da mnogi posežu za kreditima. Kad se uračuna kamata, ispada da metar drva više nije 150, nego 170 ili čak 200 KM – kažu u udruženjima za zaštitu potrošača.

Posebna priča su penzioneri koje, osim banaka, “salijeću” i mikrokreditna društva s naoko “povoljnim” ponudama.

Kredit za preživljavanje

Za dvije hiljade maraka, prije rata u Ukrajini Muhamed Softić bio je osiguran dvije sezone grijanja. Sada mu je toliko potrebno za jednu zimu. Prošle godine teško je bilo i nabaviti pelet, a cijena je bila veća za više od 300 KM u odnosu na 2021. Ove godine nema oscilacija u cijeni, dok o pojeftinjenju nema ni riječi.

– Vjerujte mi da ima ljudi koji se mikrokreditno zadužuju, gdje su velike kamatne stope, kako bi se pripremili za zimu. Bilo to za drva, ugljen, pa tako i za pelet – rekao je za N1 Softić.

Prosječna efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrokreditnih organizacija iz RS-a iznosila je prošle godine čak 33,65%. Po podacima Agencije za bankarstvo RS-a, prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa (EKS) na ukupne kredite kod MKO iz RS-a kod 10 MKO bila je ispod prosječnog ponderiranog EKS na ukupne kredite, dok je kod 4 MKO bila i iznad 33,65%. Mikrokreditne organizacije iz
RS-a plasirale su građanima ukupno 483,6 miliona KM, što je oko 60 miliona KM više nego u godini prije.

U ukupnim kreditima MKO, prema strukturi granske koncentracije, i dalje su najviše zastupljeni krediti plasirani za ostale namjene. Riječ je o kreditima za penzionere, za finansiranje opće potrošnje fizičkih osoba, gotovinskim nenamjenskim kreditima, robnim kreditima i slično. Njihov udio u ukupnim kreditima je 56%.