Biznis

odgovor na covid krizu

Guverner CBBiH učestvovao na susretu guvernera i bankara regije u Rovinju

11/06/2021

Na panelu "Post-covid sindrom u privrednom i finansijskom sistemu", uz guvernere centralnih banaka iz Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, aktivno učešće imao je i guverner CBBiH Senad Softić

Tradicionalni susret guvernera i bankara regije, deveti po redu, održan je u Rovinju, Republika Hrvatska, 10. i 11. juna, a glavne teme susreta usmjerene su na monetarne politike i finansijsku stabilnost u doba pandemije, te su zamišljeni kao odgovor finansijskog sektora na covid krizu.

Na panelu “Post-covid sindrom u privrednom i finansijskom sistemu”, uz guvernere centralnih banaka iz Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, aktivno učešće imao je i guverner CBBiH Senad Softić.

Guverner Softić posebno je naglasio važnost strukturalnih reformi kako bi se osigurao dugoročan rast ekonomija na zdravim osnovama. Nakon pada BDP-a u 2020. godini zbog covida, svi očekuju rast u 2021. Najnovija projekcija rasta BDP-a eurozone za 2021. godinu iznosi 4,6 posto dok je ta projekcija za BiH na nivou od 3,4 posto. Pouke iz krize, kako je istaknuo, zbog pandemije treba iskoristiti za reforme u ekonomskom i finansijskom sistemu da se osigura viši i održiv ekonomski rast.

Nadalje, kao i svi guverneri svijeta, i Softić je istakao da u CBBiH pažljivo prate trendove porasta cijena u svijetu. Za bh. ekonomiju je posebno važno pratiti rast cijena u eurozoni gdje najnovija projekcija inflacije za 2021. godinu iznosi 1,9 posto dok se za BiH u 2021. godini očekuje inflacija na nivou od 0,6 posto. Porast inflacije velikim dijelom je rezultat poticajnih mjera monetarnih i fiskalnih vlasti da se prevlada aktuelna kriza.

Također, guverner je istakao posljedice dugogodišnje politike vrlo niskih i negativnih tržišnih kamatnih stopa u eurozoni. Jedan od razloga njihovog postojanja je da se stimulišu ekonomije koje su u krizi zbog pandemije. Međutim, kazao je da takva politika ima negativne posljedice na profitabilnost CBBiH. S obzirom na zakonska ograničenja CBBiH koja svoju aktivu odnosno devizne rezerve smije ulagati samo u najsigurnije banke i državne vrijednosne papire zemalja eurozone, CBBiH je najvećim dijelom suočena sa negativnim kamatnim stopama.

CBBiH, podvukao je, svojim mjerama nastoji umanjiti negativne posljedice, posebno na pad dobiti CBBiH. Te se mjere prvenstveno odnose na već donesene, ali i buduće promjene okvira obavezne rezerve za komercijalne banke u BiH, saopćeno je iz Ureda za komunikacije CBBiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.