Premijer u posjeti

Izgradnja termobloka bi dugoročno osigurala egzistenciju RMU Banovići

0107_rmu_banovici_markica (1)

Moramo biti svjesni da nijedan grad ne zavisi od rudnika kao Banovići i nećemo povlačiti poteze koji bi ugrozili bar jednog zaposlenog – naveo je Novalić.

Federalni premijer Fadil Novalić izjavio je danas u Banovićima, nakon posjete tamošnjem rudniku mrkog uglja, da je RMU Banovići jedan od najvažnijih rudnika koji je rantabilan, dok neki drugi imaju problema.

Istakao je da Vlada treba realizovati nove investicije u rudnik, pronaći nove kupce i ponovo pokrenuti inicijativu za izgradnju termobloka koji bi dugoročno osigurao egzistenciju RMU Banovići.

– U ovom mandatu Vlade FBiH postoji i značajan program restrukturiranja rudnika, a moguće je da ćemo donijeti i zakon o toj oblasti – rekao je Novalić.

Dodao je da je to druga posjeta rudnicima, nakon zeničkog, u kojim predstavljaju politiku Vlade, sagledavaju mogućnosti rudnika i prenose im stavove EU o rudnicima koji nisu baš pozitivni.

– Moramo biti svjesni da nijedan grad ne zavisi od rudnika kao Banovići i nećemo povlačiti poteze koji bi ugrozili bar jednog zaposlenog – naveo je Novalić.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić naglasio je da je danas s upravom rudnika dogovoreno kako će zaduženja RMU Banovići iz prethodnog perioda biti sanirana.

– Razgovarano je i o organizovanju sastanka nove Uprave rudnika s predstavnicima Soda So Sisecam koji imaju velike potrebe za ugljem, jer će zbog remonta u TE Tuzla na tri mjeseca naredne godine ostati bez garantovanog plasmana – naveo je Džindić.

Vršilac dužnosti direktora RMU Banovići Fadil Kudumović kazao je da je taj rudnik prvi put nakon rata pozitivno poslovao u prvoj polovini godine.

Dodao je da problem predstavlja što je prethodna uprava sklopila ugovore za nabavku opreme za rudnik za koje nije osigurala finansiranje, a već za sedam dana dospijeva rok za iplatu avansa.

Predsjednik Nadzornog odbora RMU Banovići Bego Birparić precizirao je da taj rudnik prelazi iz faze plitkih kopova u dublje kopove, zbog čega je neophodno mijenjati tehnologiju u ovoj i naredne tri godine, uz ukupne investicije od 107 miliona KM od kojih su neke već započete.