Kompanija BOXMARK Leather iz Lukavca, jedan od najvećih proizvođača kože u Bosni i Hercegovini, osigurala je dugoročne ugovore za narednih sedam do osam godina te najavila značajno proširenje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.
Direktor kompanije Matej Bastič izjavio je da BOXMARK trenutno zapošljava oko 1.000 radnika, a plan je da do kraja ove godine broj zaposlenih bude povećan na 1.200. Tokom naredne godine kompanija planira zaposliti dodatnih 300 radnika.
„Potpisali smo ugovore za narednih sedam do osam godina. Danas zapošljavamo 1.000 radnika, a cilj nam je da do kraja godine taj broj povećamo na 1.200. Naredne godine planiramo zaposliti dodatnih 300 radnika“, rekao je Bastič.
Razvojni planovi
On je pojasnio da su tokom sastanka sa predstavnicima federalne vlasti predstavljeni proizvodni procesi, kadrovski potencijali i razvojni planovi kompanije, ali i problemi s kojima se privrednici svakodnevno suočavaju u Bosni i Hercegovini.
O budućim planovima BOXMARK Leathera razgovarano je tokom posjete premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića proizvodnim pogonima kompanije u Lukavcu.
Premijer Nikšić istakao je da je riječ o kompaniji koja već sada zapošljava oko hiljadu radnika, planira nova zapošljavanja i koja će, prema svemu sudeći, u narednom periodu imati potrebu za proširenjem proizvodnih kapaciteta.
Podrška privredi
„Posjeta ovakvim kompanijama jedna je od ugodnijih obaveza jer se u pogonima vidi zadovoljstvo radnika. Naš zadatak je da budemo servis privredi, da pomažemo i stvaramo ambijent u kojem uspješne kompanije mogu nastaviti rasti i zapošljavati“, kazao je Nikšić.
Dodao je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine treba pružati podršku uspješnim privrednim projektima koji doprinose razvoju ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta.
Tokom obilaska pogona premijer je posebno izdvojio pozitivnu atmosferu među zaposlenima, navodeći kako ga je obradovalo što su brojni radnici nosili dresove nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine uoči njenog nastupa na Svjetskom prvenstvu.
Jedan od najvećih poslodavaca
BOXMARK Leather važi za jednog od najvećih poslodavaca u Tuzlanskom kantonu i jednu od vodećih kompanija u domaćoj kožarskoj industriji. Najavljeno povećanje broja zaposlenih, kao i dugoročno osigurani poslovi, potvrđuju nastavak rasta i širenja poslovanja ove kompanije u Bosni i Hercegovini. mjesto je gdje se čuva više od 6.000 djela moderne i savremene umjetnosti, te je sa stajališta vizuelne umjetnosti najstarija i najznačajnija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini. No kada je riječ o turističkoj ponudi domaćih tur operatera, Galerija nije zastupljena te je često zaobilazi ljetni turistički val.
Govoreći o posjećenosti Umjetničke galerije BiH, viša kustosica Maja Abdomerović za Fenu je kazala da je tokom maja zabilježeno 736 posjetilaca, a u tom je mjesecu u Galeriji bila postavljena izložba fotografija Milomira Kovačevića Strašnog “Kultura u ratu: Sarajevo 1992–1995.”.
“Izložba je bila među posjećenijim, a od posjetilaca prednjačili su domaći. U aprilu je bilo 530 posjetilaca – tada smo imali izložbu ‘Oni u Sarajevu’ Tisje Kljaković Braić. Sada u junu vidim da svaki dan imamo posjetilaca – u prosjeku 30 dnevno i to su uglavnom strani turisti. Ono što nam smeta su sljedeće stvari – Umjetnička galerija BiH, valjda zbog imena, nije na listi muzeja u gradu, turistički vodiči nas ne prepoznaju kao bitan lokalitet. Nisam ih jednom gledala kako dovedu grupu koja stoji leđima okrenuta Galeriji dok posmatraju Pravoslavnu crkvu i onda… odu. Takođe na panou sa znamenitostima na lokaciji Starog grada Galerija je u ‘rubrici’ historijski objekat. Ipak, na broju i strukturi posjetilaca osjetimo da u gradu ima puno turista”, navela je viša kustosica Maja Abdomerović.
Osam decenija postojanja
Umjetnička galerija BiH osnovana je odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine 11. oktobra 1946. godine. Jezgro početne zbirke činilo je oko 600 eksponata preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom. Tako ove godine Umjetnička galerija obilježava 80 godina od osnivanja i 67 godina od prve postavke.
Danas kolekcija ima više od 6.000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki – Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, Zbirka ikona i sakralne umjetnosti, Zbirka jugoslovenske umjetnosti, Međunarodna zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija te Likovni arhiv “NADA”. Pored zbirke, u sklopu Umjetničke galerije BiH oformljeno je i odjeljenje dokumentacije i biblioteke te su se na taj način stvorili uslovi za naučno-istraživački rad.
Također su formirani odjeli restauratorske radionice, stolarske i pozlatarske radionice, fotostudio sa fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom.
Neriješen status
U ratnom periodu 1992-1995. Galerija nije prestajala sa svojom djelatnošću, organiziravši samo u ovom periodu 42 izložbe. Najteži period za ovu instituciju nastupio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma Umjetnička galerija BiH nema riješen pravni status, baš kao ni drugih šest institucija od državnog značaja – Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Zemaljski muzej BiH te Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, i tu nastupaju njihovi problemi.
Vrijedna građevina
Objekat u kojem se nalazi izgrađen je oko 1912. godine kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije.
