Biznis

Skupljanje puževa

Još jedan posao koji je korona usporila

28/05/2020

Jagodić Vujić smatra da je neophodno izmijeniti zakonodavstvo kako se ne bi nanosila šteta prirodi

Pandemija koronavirusa utjecala je i na one koji se bave skupljanjem puževa tako da su ovu aktivnost počeli kasnije, u skladu s uvjetima.

Na međunarodnom tržištu vlada potražnja za puževima, a velike količine svake godine skupe se u Semberiji.

Ovi puževi skupljeni na semberskim livadama i šumama završavaju na tržištu Europske unije i u Francuskoj.

Tokom kišnih dana kojih na proljeće ima na pretek duž obala Save i Drine mogu se sresti skupljači puževa. Savski, drinski i bijeljinski melez su tri vrste koje se na ovom području najčešće mogu pronaći.

Skupljanjem i otkupom puževa već više od 20 godina bavi se Nemanja Ostojić.

“Sezona traje – april, maj, juni, mada je sad april zbog virusa Covida izostao tako da smo ostali maj i radit ćemo cijeli juni…Najviše ih ima na Drini, na Savi, na Majevici. Oni završavaju svi u Francuskoj, onda iz Francuske ide u cijelu Evropu i svijet”, kaže Nemanja Ostojić, skupljač puževa.

Zbog visoke cijene u Semberiji, a i šire, nijedan restoran nema puževe u svojoj ponudi. Cijena jednog kilograma puževa je 1,20, a u kilogram stane 30 do 35 puževa. Kako objašnjava Ostojić, najuporniji i iskusni skupe i po 50 kilograma dnevno.

“Ljudi koji se duže bave tim poslom mogu skupiti nekih 50 kila za četiri do pet sati… Narod je navikao kad je kiša da skuplja, djeca ovdje skupljaju donose po četiri do pet kila, njima to bude super za sladoled, čokoladu, tu su i penzioneri – svi koji mogu”, kaže Ostojić.

Međutim, ima i onih koji ovaj posao ne odobravaju. Iz ekoloških udruženja kažu da se puževi ne bi smjeli skupljati neselektivno i u velikim količinama, jer se time utječe na cijeli ekosistem, ali i na smanjenje populacije.

“Na taj način uništavaju ekosistem čitave jedne regije, konkretno regije Semberije. Mi ionako imamo manjak šuma, manjak zelenog pojasa, još ako počnemo sve te vrste vaditi iz prirode, šta ćemo dobiti, dobit ćemo pustinju”, kaže Snežana Jagodić Vujić iz Еkološkog udruženja “Eko-put”, Bijeljina.

Jagodić Vujić smatra da je neophodno izmijeniti zakonodavstvo kako se ne bi nanosila šteta prirodi.

“Pokušavamo da u zakonu o zaštiti prirode pronađemo momenat gdje se strogo naglašava koje vrste su zabranjene skupljati iz prirode, toga nema kod nas”, kaže Jagodić Vujić .

Otkupljivači odgovaraju, o tome se vodi računa i u tvornicama koje vrše otkup puževa, jer se oni manji nakon kalibracije vraćaju u prirodu.

Komentari

Autor: BHRT

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.