Koje namirnice su neosnovano skuplje i zašto inspektori kažnjavaju apoteke?

Tržišni inspektori gotovo svakodnevno na terenu u Federaciji Bosne i Hercegovine bilježe kršenje propisanih marži na osnovne životne namirnice prema odluci koja je donesena 31.12.2020. godine.

Stoga građane ne treba čuditi ako u prodavnicama vide kako je cijena riže “skočila” preko noći, tjestenine, mliječnih proizvoda, deterdženta…

Kontrolišu inspektori i apoteke, pa u pojedinim pronalaze da se pelene prodaju po neopravdano višim cijenama.

Kazne djeluju stimulativno

-Intenzivirali smo inspekcijski nadzor jer smo praćenjem cijena utvrdili da je došlo do njihovog povećanja mimo zakona. Tako su u aprilu od 89 kontroliranih subjekata, kod 43 utvrđene nepravilnosti. Kazne koje su propisane Zakonom o kontroli cijena djeluju stimulativo jer je zaprijećena kazna za pravno lice 1.250 KM. Da li se on uopće boji te kazne? Sigurno ne, jer je pola kazne 625 KM. Ovaj se zakon mora hitno mijenjati jer je prevaziđen. Donesen je 1995. godine s tim da je određene izmjene pretrpio 2008. godine. Kaznena politika se mora mijenjati kao i nadzor – govori za Faktor Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor.

Novinari Faktora su ga pitali kojim namirnicama se bez osnova podižu cijene.

-Mi smo dosta toga pratili, čak smo radili i jedan pregled prema Federalnom ministarstvu trgovine, do 17 artikala, znači jaja, deterdžent, mlijeko, jogurti, riža, tjestenine, ulje u manjem dijelu, deterdženti za suđe. Skoro svi proizvodi sa liste imali su povećanje u četvrtom mjesecu, mada neprestano kontroliramo, ali smo primijetili da se događaju nepravilnosti. I kantonalne uprave također obavljaju svoj dio posla, ne mogu ni njih isključiti. I oni rade, redovno dostavljaju podatke, naša saradnja sa njima u svim kantonima je uspostavljena, imamo sastanke i neprestano komuniciramo i oni rade – kaže Ramić.

Firme izvan nadzora

Dodaje kako su marže ograničene na dan 31.12.2020. godine i ukazuje kako su postale smetnja nadzora nad firmama koje su osnovane poslije tog perioda.

-Te firme su praktično izvan nadzora. Tražili smo u više navrata da se odluka mijenja, preinači, donese neka nova koja ne bi bila u vezi ni sa kakvim datumom, da se pokušaju marže ograničiti na osnovu naših analitičkih izvještaja jer više na ovakav način je trenutno nemoguće raditi. Imamo dosta pritužbi i poziva od glavnih kantonalnih inspektora zbog toga, ja sam to sam odmah uočio i tražio izmjenu, ali to je ostalo. Sve firme koje koje su osnovane 1.1.2021. ne mogu se kontrolirati. Nema takvih mnogo, ali ima ih, mora se mijenjati odluka – kategoričan je Ramić.

Osvrnuo se na apoteke.

-Mi smo u apotekama kontrolirali cijene pelena jer je prema odluci Vlade FBiH i na njih ograničena marža. To smo kažnjavali u apotekama – kaže Ramić.

Novinari su upitali i ko je najviše kriv za neopravdano podizanje cijena.

Poticaje usmjeriti na prave adrese

-Čitava situacija na tržištu Bosne i Hercegovine. Mi smo država koja je uvozno orijentirana. Nemamo tolike proizvodne kapacitete da bismo zadovoljili tržište Bosne i Hercegovine. Okrenuti smo uvozu. Mi većinu od ovih stvari uvozimo. Sve one promjene cijena koje se događaju na evropskom tržištu se direktno odražavaju na tržište BiH, odnosno, Federacije. Naši domaći kapaciteti samo u nekim slučajevima mogu podmiriti naše potrebe, ali tih proizvoda i nema na toj listi. Znači, moramo skoro sve ovo uvoziti – priča Ramić.

Dodaje kako ima načina da se neke stvari riješe.

-To se može učiniti poticajima kada se usmjere na prave adrese. Imali bismo povećan nivo domaće proizvodnje, a s druge strane bi se smanjile cijene. Ne bismo imali potrebu da uvozimo te proizvode kada bismo podigli nivo domaće proizvodnje gdje bi je zaštitili, kao što sve države rade, daju poticaje, zaštite domaću proizvodnju, onda bismo imali vjerovatno i niže cijene na domaćem tržištu – govori Ramić.

Osvrnuo se i na svakodevna pitanja građana, zašto se ne smanjuje cijena jaja, piletine jer su i dalje neopravdano visoke. Školjka jaja je u prodavnicama, 10, 11, 12 KM. Kilogram fileta 12 KM, 13 KM…

-Cijene se nisu smanjile zato što su kazne stimulativne. Jednostavno, treba povećati kazne i intenzivirati broj kontrola da se, ne samo ti proizvodi, već i ostali dovedu u nivo koji je država propisala, što je odredila članom 4. Zakona o kontroli cijena – kazao je.