Lačević: Bankocentričan finansijski sistem nije u interesu ni samih banaka
Rukovodilac za bankarske poslove, edukaciju i trening Udruženja banaka u BiH Samir Lačević smatra da su nova zakonska rješenja za banke u BiH modernija i generalno bolja nego dosadašnja, ali i da postoji opravdana sumnja da će takva rješenja donijeti sinergetske efekte u finansijskom sistemu BiH.
– Kako trenutno stvari stoje naš finansijski sistem će biti još više bankocentričan što nije u interesu ni samih banaka. Dokaz za to vidimo u širenju pravnog opsega za djelatnost banaka. Dodatno kroz duži niz godina svjedočimo postepenom odumiranju lizing društava, mikrokreditnih organizacija (nekada spominjanih kao najbrže rastućih institucija), te nedovoljnom rastu osiguravajućih kuća – naveo je Lačević u razgovoru za Fenu.
Napomenuo je da stvari treba hitno sinhronizirano reformisati u svim drugim segmentima finansijskog sistema.
– Posljedica ili jedna od posljedica ovakvog finansijskog sistema je neprirodan rast štednje s obzirom na to da građani i svi oni koji imaju viškove novca sa njim nemaju gdje nego u banke. A brojne su mogućnosti za animiranje svih koji u BiH imaju viškove novca kroz industriju osiguranja, tržište kapitala, tržišta novca, mikrokredita, itd. Za takvo nešto treba dati prednost domaćem kapitalu, osigurati mu maksimalno povjerenje, a preduslov je da pravni okviri finansijskih tržišta u BiH budu sinhronizirani i okrenuti rastu i razvoju – dodao je Lačević.
Po njegovim riječima, bh. bankarski sektor već uveliko, iako pravni okvir značajno kasni, primjenjuje digitalne proizvode i procedure, a broj digitalnih klijenata iz godine u godinu bilježi rast.
– Da li su ovi tržišni potencijali prepoznati u novim entitetskim zakonima o bankama? Kako stvari stoje, nisu. Smatram da naše bankarsko tržište treba napustiti generalni pristup univerzalne banke i omogućiti segmentiranje odnosno diverzifikaciju u okviru djelatnosti ili zasebnim osnivanjem npr. investicijske banke, hipotekarne banke, sindikalne banke u svijetu poznato pod Credit Unions, islamske banke, digitalne banke itd. To sve treba biti prepoznato u regulatornom smislu, a što bi omogućilo diverzificirani supervizorski pristup umjesto dosadašnjeg linearnog – istakao je Lačević.
Finansijski sistem jedne zemlje, kako je naveo, čine valuta te zemlje, platni sistem, finansijska tržišta, finansijske institucije, te institucije koje ih regulišu i nadziru, a da bi se ostvario sinergetski efekat svih činioca finansijskog sistema neophodno je bilo koju reformu jednog činioca posmatrati u kontekstu sistema.
