Biznis

Nije samo gorivo: Ovo su proizvodi i usluge koje su poskupjele ove godine

03/09/2018

Stanovanje, voda, električna energija, gas i drugi energenti poskupjeli su u julu u BiH za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je  prevoz u prosjeku poskupio za čak 10,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Ova poskupljenja u razgovoru za Fokus.ba komentarisao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

„Mišljenja sam da rast cijena energenata najveće poteškoće stvara za domaću privredu jer je čini manje konkurentnom. Svakako, najveći pritisak je na građane – potrošače. Veće cijene umanjuju njihovu kupovnu moć i orijentišu ih na proizvode i usluge nižeg kvaliteta. Istina je da dolazi do izvjesnog ekonomskog rasta, najvećim dijelom zahvaljujući rastu u EU, ali svejedno aktuelne stope rasta su još uvijek nedovoljne da građani kroz rast nadnica i životnog standarda, osjete značajnija poboljšanja“, naveo je Čavalić za Fokus.ba.

Osim energenata poskupjeli su alkoholna pića i duhan za 5,5 posto, pa čak i zdravstvo za 2,2 posto.

Rekreacija i kultura su u prosjeku poskupjeli za 2,1 posto, hrana i bezalkoholna pića za 0,6 posto, restorani i hoteli za 0,5 posto, te ostala dobra i usluge za 0,1 posto.

Općenito gledano, nivo cijena za godinu dana veći je za 1,8 posto.

„Sasvim je očekivano da je došlo do ovih poskupljenja uzimajući u obzir nova fiskalna opterećenja na potrošnju uvedena početkom ove godine. Ovo se posebno odnosi na namete na naftne proizvode što je posljedično povećalo transportne troškove, a koji određuju finalnu cijenu većine proizvoda i usluga na domaćem tržištu. Transportni troškovi, ali i ostali troškovi povezani sa naftnim proizvodima, smanjuju konkurentnost bosanskohercegovačke privrede, što u kratkom roku vodi do povećanja cijena“, naglasio je Čavalić.

Dodao je da je fiskalni okvir Bosne i Hercegovine takav da čitav teret stavlja na rad, što nažalost nije promijenjeno Reformskom agendom.

„Kao posljedica toga, nadnice su niske jer nema sistemske inicijative za povećanjem iste, dok nezaposlenost ostaje visoka i to opet jer ne postoje inicijative za novim zapošljavanjem. Rezultat navedenog je siva ekonomija odnosno izuzetno širok prostor neformalnih transakcija, koje djelimično ublažavaju posljedice rasta cijena“, rekao je Čavalić.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.