Objavljeni detalji: Na jednoj dionici Koridora 5C gradi se čak 11 mostova i šest dvocjevnih tunela

Nadležni ističu kako je riječ o ključnom dijelu autoceste na Koridoru 5C, koji ima stratešku ulogu u saobraćajnom povezivanju južne Hercegovine sa centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine

Redakcija
4 min čitanja
autocesta hercegovina
Izgradnja autoceste u Hercegovini (Foto: Pixsell /Arhiv)

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog centra Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo na nivou budućeg tunela Prenj.

Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da privredni centar Hercegovine zahtijeva jednako efikasnu cestovnu povezanost sa Sarajevom s jedne i Republikom Hrvatskom s druge strane, kao i reljefne specifičnosti grada na Neretvi, smještenog u uskoj kotlini, drugog izbora jednostavno nije bilo.

Buduća autocesta morat će prolaziti planinskim rubom, zbog čega je predviđen veliki broj objekata poput mostova i tunela.

U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma ovih dana održana je javna rasprava o ocjeni Studije utjecaja na okoliš za projekt izgradnje autoceste na Koridoru Vc za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.

Obronci Veleža

Večernji list imao je uvid u navedeni dokument kojim se definiraju obrisi buduće dionice, zasigurno jedne od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru 5C. Dionica će biti duga 14,36 kilometara, a predviđena je izgradnja 11 mostova i šest dvocijevnih tunela.

Nadležni ističu kako je riječ o ključnom dijelu autoceste na Koridoru 5C, koji ima stratešku ulogu u saobraćajnom povezivanju južne Hercegovine sa centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao i s mrežom evropskih autocesta i transevropskih saobraćajnih tokova.

Predmetna dionica nalazi se na području Grada Mostara, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Trasa počinje na lokalitetu petlje Mostar sjever u naselju Kutilivač, odakle se pruža južnim rubom prigradskih naselja, izbjegavajući gusto naseljeno gradsko područje Mostara.

Nastavlja se kroz područja Suhog Dola, Oštrog rata i obronaka planine Velež, prolazeći kroz naselja Vrapčići, Mazoljice i Opine, te završava na petlji Mostar jug u blizini Međunarodnog aerodroma Mostar u naselju Gnojnice.

Na tom mjestu planirana je izgradnja spojne ceste između autoceste i magistralne ceste M-6.1 u dužini od 0,39 kilometara, koja uključuje naplatnu stanicu i spoj u nivou s cestom M-6.1.

Obilaznica Mostara

Dionica ujedno predstavlja obilaznicu grada Mostara, čime će biti rasterećena postojeća saobraćajna mreža unutar urbanog područja.

Početak trase (profil P1; km-1+259,84) veže se na prethodnu dionicu autoceste Tunel Prenj – petlja Mostar sjever, na području naselja Kutilivač, sjeveroistočno od Mostara. Petlja „Mostar sjever“ osigurava vezu autoceste s magistralnom cestom M17, a projektovana je u obliku trube s četiri kraka. Neposredno nakon prolaska kroz petlju, trasa autoceste ulazi u tunel „Livač“.

Nakon izlaska iz tunela „Livač“, trasa autoceste nastavlja se oslanjajući na prirodnu padinu terena te dalje vodi rubnim dijelom istočno od naselja Vrapčići. Na ovom dijelu trasa je pretežno usječena u padinu s lijeve strane, pri čemu su njen položaj i geometrija prilagođeni morfologiji terena kako bi se osiguralo optimalno uklapanje autoceste u postojeći krajolik.

Autocesta zatim prolazi područjem Podveležja u pravcu juga s nizom objekata, a nakon mosta M10, istočno od naselja Opine, trasa ulazi u tunel T5, koji je ujedno i najduži tunel na predmetnoj dionici.

Javna rasprava

Javna rasprava o Studiji održana je u Gradskoj vijećnici u Mostaru. Primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koja mogu biti važna za rješavanje u postupku ocjene Studije utjecaja na okoliš mogu se dostaviti u pisanoj formi u roku od 15 dana nakon održane javne rasprave na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Riječ je o projektu koji će, kao i niz drugih strateški značajnih projekata, finansirati Evropska unija, i to sredstvima osiguranim preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), grant sredstvima Evropske unije te sredstvima osiguranim od konzorcija domaćih banaka.

Podijeli ovaj članak