Biznis

Prvi Ekonomski forum BiH: Bez domaćih investicija, neće biti ni stranih

09/02/2017

U Sarajevu je danas otvoren Ekonomski forum Bosne i Hercegovine, prvi događaj u zemlji koji okuplja predstavnike vlasti, poslovne i akademske zajednice, čiji je zajednički cilj unapređenje ekonomskog i poslovnog ambijenta u BiH.

Forum je otvorio predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je poručio da je za BiH dobro što je dobila priliku imati forum u kome se mogu razmijeniti pogledi onih koji formiraju poslovni ambijent i onih koji u tom ambijentu rade.

“BiH treba puno više i vremena i pažnje da se posveti ekonomiji, jer je to uslov našeg razvoja. Bez okretanja ekonomiji, bavljenjem samo političkim temama mi ćemo stagnirati umjesto da učinimo maksimalne iskorake i napravimo ambijent u kome vrijedi investirati. BiH mora mijenjati sliku o sebi i politički i ekonomski ima mnogo stvari koje nisu tako loše, ali o kojima se malo govori. Bez obzira na sve kritike mi imamo stabilnu valutu i mislim da je izuzetno važno da ona ostane stabilna i da se ne prave nikakvi politički eksperimenti sa Centralnom bankom, jer na način na kojem smo mi to ovdje na ovom prostoru radili uvjeren sam da bi krajnja posljedica bila inflacija i nestabilnost valute”, rekao je Ivanić.

Istakao je da suština ekonomskih reformi treba da se okrene smanjenju značaja javnom sektoru i da bi prioritet trebao biti stvaranje povoljnog ambijenta koje bi trebalo ići na smanjenje poreza i stvaranje uslova da se investicije brže i lakše otplaćuju.

“Kada govorim o investicijama, ne mislim samo o stranim, već i o domaćim. Neće biti stranih bez domaće investiciije i dok domaći investitori ne budu imali značajan prodfit. Tek kad domaći investitori to urade onda doći će i strani. Sve skupa trebamo uraditi da se ekonomski ambijent popravi”, poručio je Ivanić.

Podsjetio je prošle godine da je jedna ambasada izdala najmanje 15.000 viza, što kako je kazao, upućuje na to da ljudi nisu imali šansu i mogućnost da u BiH nađu posao te da su bili prisiljeni da ga traže u drugoj zemlji. Kako je kazao, ukoliko društvo ostane pri konstataciji da to postoji, a ne uradi se ništa po tom pitanju, to ne bi bilo dobro za dugoročni razvoj BiH.

Izrazio je zadovoljstvo što je ovaj forum jedan od rijetkih u kome su govornici domaći ljudi što je, kako je kazao, značajno da se bez posrednika dođe do zajedničkih rješenja.

Ekonomski forum Bosne i Hercegovine je prva u nizu aktivnosti povodom obilježavanja 65. godišnjice postojanja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Forum je zamišljen kao otvoreni dijalog između predstavnika poslovne zajednice, akademije te kreatora ekonomskih politika i treba da pomogne umrežavanju različitih interesnih skupina koje imaju zajednički poslovni interes, te da omogući prostor za prve bilateralne sastanke. Organizatori se nadaju da će forum rezultirati konkretnim prijedlozima i smjernicama koje će biti stavljene na raspolaganje kreatorima ekonomskih politika.

Organizacijom Foruma Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu želi dati doprinos društvenoj zajednici, zbog čega će Forum biti otvoren za sve zainteresirane bez plaćanja kotizacije.

“Ekonomski forum Bosne i Hercegovine kreira sinergiju djelovanja kreatora ekonomskih politika, poslovne i akademske zajednice, a sve u cilju oblikovanja atraktivnog poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. Ekonomski forum Bosne i Hercegovine je mjesto okupljanja i razmjene mišljenja između predstavnika vlasti, kreatora ekonomskih politika, poslovne i akademske zajednice, organizovan od strane Ekonomskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu.

Forum će se baviti svim relevantnim pitanjima koja su od značaja za stanje u Bosni i Hercegovini, počev od makroekonomske politike, sektorske politike, poslovnog ambijenta, konkurentnosti bh. privrede i kompanija, a njegovom organizacijom će doprinijeti kreiranju povoljnijeg i atraktivnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.

Zvizdić: Ubrzano provođenje strukturalnih reformi vodi boljoj ekonomiji

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na Ekonomskom forumu u Sarajevu naglasio je da je ubrzano provođenje strukturalnih reformi neophodno jer to vodi boljoj ekonomiji.

– U našem fokusu je ekonomski razvoj i proces reformi, to su najvažnije teme kojima se posvećuje pažnja – naveo je Zvizdić.

Ukazao je na značaj unapređenja poslovnog ambijenta i privlačenja novih investicija koje trebaju dovesti do toga da se prije svega otvori perspektiva mladima.

Zvizdić je kazao da je Refromska agenda važan dokument za ekonomski oporavak zemlje. Naveo je da je u protekom periodu povećan rast javnih prihoda, usporen rast zapošljavanja u javnom sekoru, otvoreno više desetina hiljada radnih mjesta, izvoz je povećan, a uvoz se smanjuje.

Smatra da je potrebno staviti u punu funkciju instrument javno-privatnog partnerstva jer je takvih projekata nedovoljno u praksi.

Tegeltija: Siva ekonomija i smanjenje javne uprave u fokusu vlada

Siva ekonomija, opterećenje rada, reforme bh. javnih preduzeća i smanjenje obima javne uprave predstavljaju veliki problem bh. ekonomiji i to su otvorena pitanja o kojima razgovaraju vlade Federacije BiH i Republike Srpske, izjavio je ministar finansija RS Zoran Tegeltija, javlja Anadolu Agency (AA).

Tegeltija je na panelu Reformski kurs ka poslovnom ambijentu, u okviru Ekonomskog foruma BiH, izjavio da su na posljednjem sastanku premijera dva bh. entiteta u Banjaluci razgovarali o onome što se nije realizovalo u prethodnom periodu i kako doći do realizacije tih projekta.

Istakao je da su otvorena pitanja, i ono čime je on jako nezadovoljan, nerješavanje pitanja smanjenja opterećenja rada kao i neefikasnost javnog sektora.

“To je bila kjučna tačka Njemačko-britanske inicijative, vezano za tzv. rast i zapošljavanje. To se pokazalo kao najosjetljivija tačka i tu smo malo napredovali. Druga oblast koja, po meni, pravi problem je neefikasnost našeg javnog sektora. Pod tim neću da govorim kako imamo previše vlada i slično. Želim govoriti o nedovoljnoj efikasnosti naših javnih preduzeća i nedovoljnoj efikasnosti naših javnih fondova. To su teme o kojima ćemo morati da usaglasimo neka zakonska rješenja”, kazao je Tegeltija.

Kako je kazao, još jedan od problema s kojima se privrednici susreću je takozvana siva ekonomija.

“Siva ekonomija stvara praktično dva problema: s jedne strane država je uskraćena za značajan iznos prihoda koji trebaju da dođu u fondove socijalne sigurnosti. Drugo pitanje koje je za naše privredne subjekte vrlo važno kada je u pitanju siva ekonomija je stvaranje nelojalne konkurencije između pojedinih privrednih subjekata”, podvukao je Tegeltija.

Konaković: U KS 800 ljudi manje u javnom sektoru

Sve naše najavljene reforme danas daju rezultate. Pokazatelj u Kantonu Sarajevu je i to da je danas u odnosu na prije dvije godine oko 800 ljudi manje u javnoj upravi, a oko četiri hiljade ljudi više je uposleno u realnom sektoru, poručio je premijer Vlade Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, u pozdravnom govoru Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine 2017, javlja Anadolu Agency (AA).

U glavnom gradu BiH danas je organizovan Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2017, a radi se prvoj u nizu aktivnosti povodom obilježavanja 65. godišnjice postojanja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

“Posebno mi je drago što na ovom forumu imamo domaće kapacitete da govorimo o ekonomiji BiH. Naravno, pozdravljam i sve naše ambasadore koji su podrška ekonomskim procesima u BiH”, rekao je Konaković.

Naglasio je kako se u svojoj političkoj karijeri bavio zakonodavnom i izvršnom vlašću.

“Dok sam bio u zakonodovnoj vlasti, mnogo sam se više bavio politikom. Dok sam se bavio politikom obično sam od toga više koristi imao ja, a manje ljudi koji od mog rada žive. Sada kada se bavim izvršnom vlašću svjestan sam da sve ono što radim, možda baš ne odgovara meni i članovima moje porodice, ali mnogo više ljudima koji od moga rada žive”, rekao je Konaković.

Dodao je kako BiH u svom bogatom kulturnom historijskom naslijeđu ima činjenicu u svojoj različitosti, te da se nekada ta različitost naglašava, a baveći politikom često i zloupotrebljava.

“Sada kada radim u ovoj mašini, mnogo više i mnogo bitnije mi je da li je u nekom dijelu BiH zaposlen neki čovjek, bilo to u RS, Hercegovini ili drugom kantonu. Iskreno se radujem kada vidim novu investiciju u Tuzli, Bihaću, Livnu ili Banjoj Luci, jer ona svima nama znači jako puno”, rekao je Konaković.

On je dodao da se pogledom na jedinstveni račun trezora, koji crpe svi, može primijetiti da BiH ide naprijed. No, kada se svi vrate u okvire svojih politika, tada se profitira na nekim lokalnim ili općim izborima, a građani entiteta i kantona od toga nemaju nikakvu ili jako malu korist.

“Sve naše najavljene reforme danas daju rezultate. Jedan pokazatelj u Kantonu Sarajevu je i to da je danas u odnosu na prije dvije godine oko 800 ljudi manje u javnoj upravi, a oko četiri hiljade ljudi je više uposleno u realnom sektoru. To je dobar pokazatelj da smo se možda malo više bavili ekonomijom, nego politikom”, poručio je Konaković.

Novalić: Reformska agenda je domaći materijal

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u obraćanju tokom Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine 2017 izjavio je kako je BDP u Federaciji BiH povećan za milijardu maraka, te da je za to trebalo između 17 ili 18 hiljada novih radnih mjesta, javlja anadolu Agency (AA).

U glavnom gradu BiH danas je organizovan Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2017, prva u nizu aktivnosti povodom obilježavanja 65. godišnjice postojanja Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Novalić je govorio na panelu “Programi vlada: Reformski kurs ka poslovnom ambijentu”, a tom prilikom se osvrnuo na dosadašnji rad Vlade Federacije kada je u pitanju reformska ageda, kao i ciljevima za 2017. godinu.

Podsjetio je kako je program vlade bio vezan isključivo za ekonomiju i ekonomske reforme, osim što je rečeno da će socijalna davanja ostati ista, jer je za ekonomske reforme neophodan socijalni mir. Naglasio je kako ekonomske teme imaju apsolutni prioritet u odnosu na političke.

“Ranije smo razgovarali o tome što će to biti predmet naših ekonomskih reformi i nazvali ih reformska agenda. Ta riječ je prilično omražena u javnosti, više je razloga zašto je to tako. Ne zato što su ljudi nespremni za reforme, nego što je prisutna koncepcija da je ona nametnuta od strane međunarodne zajednice. Mi smo računali, tačno 82 posto je naših ekonomskih pogleda bilo ugrađeno u reformsku agendu, dopuštam da onih 18 posto pripada međunarodnoj zajednici, a i to su područja u kojima mi nemamo neku vještinu, borba protiv terorizma, vladavina prava, borba protiv korupcije, međunarodna borba protiv crnih tokova kapitala”, kazao je Novalić, poručivši da je reformska agenda domaći materijal.

Od šest poglavlja, koliko ih reformska agenda ima, Novalić je kazao kako je prvo poglavlje o javnim financijama, oporezivanju i fiskalnoj politici praktično završena, drugo poglavlje tržišta rada je također završena, a treća o poslovnom okruženju je planirana u toku 2017. godine.

“Pritom smo prije poslovnog okruženja bili prinuđeni raditi na četvrtom poglavlju socijalne sfere, zakon o PIO-u i borcima”, kazao je Novalić.

Osvrnuo se i na zapošljavanje, odnosno o prelasku uposlenika iz sive zone u legalnu.

“Mi tačno znamo odakle potiču radna mjesta, mi smo za milijardu povećali BDP. Između 17 ili 18 hiljada radnih mjesta da proizvede milijardu maraka, to su nova radna mjesta. Porezna uprava i inspekcije su 3.222 uposlena iz sive zone premijestili u legalnu zonu. Posljedica upošljavanja je posljedica ekonomskog rasta. Ove godine unutar poslovnog okruženja vrlo značajna akcija je borba protiv sive ekonomije, ona će tek dati rezultat. Moramo biti realni, jer i to su nova radna mjesta jer oni nisu plaali svoje obaveze”, poručio je Fadil Novalić, premijer Vlade Federacije BiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.