teška vremena

Poljoprivrednici u BiH privode kraju sjetvu, najskuplju ikad na ovim prostorima

Slavonija
21.04.2020., selo Sice, Nova Kapela - Poljoprivredno gospodarstvo Obitelji Vrakic u selu Sice kraj Nove Kapele u Brodsko-posavskoj zupaniji. Franjo Vrakic pere traktor nakon rada u polju. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

“Ovo je preskupo, pošto vi vidite da smo naklonjeni sami sebi, poljoprivrednici, ja smatram da 95 posto uzima kredit da bi posijali, ja nisam siguran kako će i šta će biti”, priča Dragojlović

Poljoprivrednici privode kraju jesenju sjetvu koja je, kako kažu, najskuplja u istoriji poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima. Cijena goriva je za nekoliko mjeseci povećana za 400 posto, a i vremenski uvjeti nisu bili pogodni. U Semberiji, plodnoj žitnici Bosne i Hercegovine, ove godine zasijano je manje površina pod pšenicom, javlja BHRT.

Poljoprivrednik Petar Dragojlović iz semberskog sela Amajlije cijelog života bavi se poljoprivredom i kako kaže, nikada jesenja sjetva nije bila skupa kao ove godine.

“Ovo je preskupo, pošto vi vidite da smo naklonjeni sami sebi, poljoprivrednici, ja smatram da 95 posto uzima kredit da bi posijali, ja nisam siguran kako će i šta će biti”, priča Dragojlović.

Zbog visoke cijene repromaterijala i gnojiva, mnogi poljoprivrednici odustali su od prihrane usjeva, pa će biti upitan i kvalitet roda.

“Cijene đubriva su izuzetno visoke. Mogla bih reći da je većina đubriva poskupljala za duplo više nego prošle godine. Kombinovana đubriva koja se koriste za sjetvu pšenice se uglavnom kreću od 120 maraka pa na dalje”, kaže diplomirani inžinjer zaštite bilja Gordana Gajić.

Osim visokih cijena, ni vrijeme nije išlo na ruku poljoprivrednicima, pa je sjetva u ovom dijelu zemlje kasnila.

“Ove godine možemo reći da je sjetva počela van optimalnog roka, nije bilo kiše pa je zemljište bilo suvo i teško za pripremiti za sjetvu. Usjevi koji su zasijani nalaze se u fazi klijanja i nicanja i imaju povoljne uslove”, navodi Radmila Nešković iz ministarstva poljoprivrede RS.

Iako je plan bio da se pod ozimim kulturama zasije oko 17 000 hektara, taj plan za sada nije ispunjen.

“Trenutno sve stoji, naše su procjene da je zasijano oko 80% površina, šta će se desiti, kakvi će uslovi biti, sve zavisi”, ističe Milan Savić iz Odjela za poljoprivredu Bijeljine.

Ova zemlja ima vrijedne ljude koji su zainteresovani da se bave poljoprivredom, ali neće niko da proizvodi nešto što će morati kasnije da baca, ističu naši sagovornici.

Dugogodišnje zapostavljanje poljoprivrede od nadležnih dolazi na naplatu, kažu poljoprivrednici i ističu da će se zbog teške situacije i ogromnog nesrazmjera u troškovima i prihodima proizvodnja na kraju ugasiti.