Iako su se u javnosti spominjali znatno viši iznosi, pa čak i diferencirane stope ovisno o stručnoj spremi, Vlada FBiH donijela je konačnu odluku.
O toj temi, kao i o širem fiskalnom okviru, inflaciji i penzijama, ugovorio hwe prof. dr. Igorom Živkom s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prenosi Večernji list.
vezana vijest Nakon plaća, Vlada FBiH je povećala i dnevnice za putovanja!
Osjetljivos bh. ekonomije
Živko je analizirao ekonomske razloge koji stoje iza ovakve odluke, upozorio na osjetljivost bh. ekonomije na vanjske šokove te objasnio zašto smanjenje doprinosa nije automatski dovelo do rasta svih plaća. Komentirajući činjenicu da je minimalac povećan tek simbolično unatoč najavama o iznosima od 1200, 1400 do 1600 KM, Živko ističe kako se rješenje na tragu onog u Republici Srpskoj moglo i očekivati. Ključni faktor u pregovorima bio je pritisak koji trpe poslodavci.
“To novo povećanje iziskivalo bi veće troškove poslovanja. Sigurno sve tri strane – Vlada, poslodavci i sindikati – traže najbolje rješenje. Činjenica je da je to minimalno povećanje i možda ne znači nešto posebno, ali moramo znati pritisak koji poslodavci mogu ili ne mogu podnijeti u ovom trenutku”, kazao je Živko.
Odbijen prijedlog da minimalna plata bude 1120 KM
Osvrnuo se i na odbijeni prijedlog sindikata da minimalna plaća iznosi 70 posto prosječne plaće (oko 1120 KM). Profesor objašnjava da Vlada Federacije mora kalkulirati s javnim prihodima i rashodima jer svako drastičnije povećanje minimalca zahtijeva intervenciju države prema poslodavcima – subvencioniranje poreza i doprinosa kako bi se sačuvala radna mjesta.
Govoreći o smanjenju doprinosa, gdje je prvi krug proveden sredinom 2025., a drugi se najavljuje za 2026., Živko navodi da se kalkulira s ukupnim smanjenjem od 11 do 12 posto. Međutim, upozorava da fiskalna reforma, uz rasterećenje rada, neizbježno donosi pritisak na druge porezne oblike.
“Možemo očekivati oslobađanje poreznog pritiska na rad, ali istodobno i pritisak na neizravnim porezima te širenje porezne osnovice, odnosno uključivanje u plaću onih prihoda koji radnicima do sada nisu bili oporezivani”, objasnio je.
Da li bi smanjenje doprinosa povećalo plaće?
Na pitanje je li prvi krug smanjenja doprinosa doista povećao plaće, Živko nudi otrežnjujuću analizu: – Poslodavci su taj teret, koji je inače na radniku, preuzeli na sebe. Smanjenjem tih pet posto poslodavci nisu imali obvezu povećati plaće, tako da tu nema čistog učinka. Oni nisu morali uslijed oslobađanja novčanih sredstava povećavati plaću.
S druge strane, penzionere u 2026. očekuje povećanje od oko 17 posto zahvaljujući novom modelu usklađivanja. Živko napominje da će to iziskivati nove izdatke u budžetu FBiH te da će Vlada morati voditi računa o konsolidaciji čitavog penzionog sistema. Poseban dio razgovora posvećen je inflaciji koja u BiH iznosi 4,3 posto, dok je u eurozoni pala na 2,1 posto. Živko je situaciju slikovito opisao usporedbom s imunitetom.
“Mi smo slabija osoba”
“Ono što je za nas karakteristično je da smo mali i osjetljivi. Možemo se usporediti s dvije osobe koje će dobiti virus gripe. Mi smo ona slabija osoba, ona koja nema na raspolaganju sve instrumente i lijekove kojima bi se mogla liječiti i brže oporaviti. Iscrpljeni smo dugogodišnjom lošom ekonomskom situacijom i svaki šok izaziva teške posljedice”, naglasio je Živko.
