Bosna i Hercegovina je u 2025. godini proizvela 14,4 terawat sata (TWh) električne energije, što je identično rezultatima iz prethodne godine, uprkos činjenici da je u proteklih dvanaest mjeseci zabilježen pad proizvodnje u termoelektranama i hidroelektranama.
Na to ukazuju podaci iz izvještaja Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS) i Agencije za statistiku BiH.
Komentarišući ove podatke, ekspert za energetiku Edhem Bičakčić za Fenu navodi da je riječ o rezultatu priključenja novih varijabilnih obnovljivih izvora poput solarnih i vjetroelektrana, čija je izgradnja finansirana privatnim kapitalom.
Izvoz i uvoz
Fizički obim izvoza električne energije iz BiH u 2025. godini iznosio je 7,8 TWh, dok je uvoz bio 5,4 TWh. I izvoz i uvoz manji su za devet posto u odnosu na prethodnu godinu.
„Kada se posmatraju finansijski pokazatelji, može se uočiti da je izvoz bio 870 miliona KM, što predstavlja povećanje od 30 procenata u odnosu na prošlogodišnji izvoz. Uvoz električne energije je iznosio 630 miliona KM, što predstavlja povećanje od 102 posto, odnosno više nego duplo u odnosu na prošlu godinu“, ističe Bičakčić.
Neto izvoz i finansijski efekti
Fizički obim neto izvoza iznosio je 2,4 TWh i bio je na nivou prošle godine, ali je finansijski iznosio 240 miliona KM, što znači da je finansijski efekat manji za 33 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Proizvodnja termoelektrana iznosila je 7,8 TWh i manja je za sedam procenata u odnosu na prošlu godinu, što je, kako navodi Bičakčić, posljedica hroničnog nedostatka uglja i slabe pogonske spremnosti pojedinih termoblokova.
Istovremeno, proizvodnja hidroelektrana u uslovima loše hidrologije, koja još traje, iznosila je 4,3 TWh i manja je za osam posto u odnosu na prethodnu godinu.
Snažan rast obnovljivih izvora energije
Proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prenosnu mrežu iznosila je 1,2 TWh i duplo je veća u odnosu na 2024. godinu, zahvaljujući priključenju novih vjetro i solarnih elektrana.
Proizvodnja manjih obnovljivih izvora priključenih na distributivnu mrežu – malih hidroelektrana, industrijskih elektrana, solarnih i vjetroelektrana te elektrana na biogoriva – iznosila je 1,1 TWh i veća je za 47 procenata.
“Ovo posljednje je rezultat priključenja novih solarnih elektrana u BiH, čija će se izgradnja intenzivno nastaviti i u 2026. godini”, zaključio je počasni predsjednik BH K CIGRE Edhem Bičakčić u izjavi za Fenu.
Trenutno je na tržištu električne energije cijena megavatsata električne energije oko 100 eura.
